Unatoč, ili upravo zbog toga što su u većini zemalja zakon dozvoljeni, barem za punoljetne osobe, alkohol i duhan odgovorni su za smrt daleko većeg broja ljudi nego zakonom zabranjene droge. No treba uzeti u obzir i da se svjetski podaci o nezakonitim drogama dobrim dijelom nepotpuni, piše Net.hr.
Alkohol i duhan globalno predstavljaju veću opasnost za ljudsko zdravlje od ilegalnih droga, pokazalo je veliko izvješće o ovisnostima objavljeno u časopisu “Addiction” (Ovisnost).
U izvješću pod nazivom “Globalni statistički podaci o konzumiranju alkohola, duhana i ilegalnih droga”, a u njemu su korišteni podaci Svjetske zdravstvene organizacije, UN-ova ureda za zloupotrebu droga i Instituta za procjenu podataka o zdravlju, sabrane su relevantne informacije iz gotovo cijeloga svijeta. Izvješćem je obuhvaćena 21 regija. Podaci su pokazali da je globalno oko 18 posto ljudi tijekom prošle godine svakodnevno konzumiralo čak 60 grama alkohola, a 15 posto ih je svakodnevno uživalo u duhanskim proizvodima. Oko 3,8 posto ih je kazalo da je tijekom prošle godine koristilo marihuanu, 0,77 posto ih je uzimalo amfetamine, 0,37 posto opijate, a 0,35 kokain.
Alkohol i nikotin ‘najjači’ u Europi, marihuana i opijati u Sjevernoj Americi
“Najžešći” konzumenti velike količine alkohola evidentirani su u središnjoj, istočnoj i zapadnoj Europi, gdje se ‘per capita’ godišnje pije između 11 i 12 litara čistog alkohola, u odnosu na šest litara koliko ih se po glavi stanovnika konzumira drugdje u svijetu. U istim je područjima zabilježena i najveća stopa svakodnevnog uživanja u duhanu. Riječ je o oko 21 do 24 posto ukupne populacije. U izvješću se navodi da je 2015. godine oko 63 milijuna ljudi diljem svijeta bilo ovisno o alkoholu, a za usporedbu, oko 20 milijuna ljudi bilo je ovisno o marihuani te 17 milijuna o opijatima.
No kada je riječ o ovisnosti o marihuani i opijatima, ona je triput veća među populacijom Sjedinjenih Država i Kanade (osobito, kako se ističe u izvješću, u sjevernoameričkim regijama s visokim prihodima), nego u ostalim dijelovima svijeta.
Najveća stopa smrtnosti povezuje se s pušenjem. Na svakih 100.000 smrtnih slučajeva u 2015. godini, 110 ih je bilo povezano s pušenjem, a samo 33 s konzumacijom alkohola te sedam s uzimanjem ilegalnih droga.
Najviše godina života izgubljeno zbog duhana
Znanstvenici su izračunali i koliko su godina života izgubili ljudi koji su umrli zbog prekomjerne upotrebe droge, lijekova, alkohola i ovisnosti o duhanu. Radi se o globalnom mjerenju takozvanih ‘godina života prilagođenih nesposobnosti’ (DALY – disability-adjusted life years), povezanih s nekom bolešću, a zapravo se radi o ukupnom broju godina proživljenih s nesposobnošću i izgubljenih zbog bolesti. Ovaj način mjerenja razvijen je devedesetih godina kao način usporedbe ukupnog zdravlja i očekivanog životnog vijeka u različitim zemljama svijeta. Preciznije, mjeri se ukupan teret bolesti, izražen kao broj izgubljenih godina uslijed raznih bolesti, invaliditeta ili prijevremene smrti.
Ustanovili su da zloupotreba duhana ljudsku populaciju stoji 171 milijuna DALY-ja, u odnosu na 85 milijuna DALY-ja koliko ih otpada na zloupotrebu alkohola te 28 milijuna DALY-ja za korištenje ilegalnih droga i opijata. “Zloupotreba alkohola i pušenje odnose više kvalitetnih godina života pojedincu od ilegalnih droga globalno, ali i u većini regija posebno”, piše u svibanjskom izdanju časopisa “Addiction”.
Ograničen pristup podacima o zlouporabama ilegalnih droga
Znanstvenici ističu da najveći zdravstveni teret predstavlja pušenje, no negativne posljedice zloupotrebe ilegalnih droga vjerojatno su podcijenjene jer je pristup stvarnim podacima organičen. Primjerice, neke zemlje i regije, poput Afrike, Kariba, Latinske Amerike i azijskih zemalja, nude vrlo ograničene ili nikakve podatke o upotrebi navedenih štetnih supstancija i njihove povezanosti sa zdravstvenim tegobama, piše “Addiction”.
“Potrebne su bolje standardizirane i rigoroznije metode prikupljanja i razvrstavanja podataka te izvješća o njima da bismo mogli što preciznije procijeniti povezanost između zdravstvenog stanja pojedinca i upotrebe štetnih supstancija diljem svijeta”, smatraju znanstvenici./HMS/
wpDiscuz