Ostaje da se hitno izmijeni izborni okvir s ciljem da se osigura pravilna organizacija izbora u listopadu 2018. godine i nesmetano sprovođenje rezultata. U tom smislu svi politički lideri moraju preuzeti svoju odgovornost i pokazati spremnost na kompromis oko rješenja u pogledu Doma naroda Federacije BiH, stoji u izvještaj Europske komisije.
Europska komisija je danas na sastanku u Strasbourgu usvojila paket o proširenju. U izvještajima o napretku Komisija ocjenjuje aspirante na članstvo u pogledu poštovanja temeljnih europskih vrijednosti, poput vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa, reformi u području pravne države, javne uprave, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te ekonomskih reformi.
EK u svome izvještaju za BiH ističe da se odluka Ustavnog suda za 2010. godinu koja se odnosi na poštovanje osnovnog demokratskog prava građana Mostara za glasanje na lokalnim izborima tek treba sprovesti.
“Usvajanje zakona koji proističu iz Reformske agende, uključujući usvajanje zakona o trošarinama, negativno su utjecali na tenzije između stranaka vladajuće koalicije i opstrukcije od oporbenih stranaka u parlamentima na državnoj i entitetskoj razini, što je dovelo do usporavanja reformskog tempa. Agenda reformi je efikasno sprovedena kada su državni nivo i entitetski nivo sarađivali na koordiniran način. Ustav Bosne i Hercegovine ostaje u suprotnosti sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima, prema predmetu Sejdić-Finci i srodnim predmetima.
Na funkcioniranje Predsjedništva Bosne i Hercegovine utjecalo je izražavanje različitih pozicija od pojedinačnih članova u nizu pitanja iz nadležnosti nad vanjskom politikom. Vijeće ministara BiH usvojilo je dalje strategije u cijeloj zemlji na područjima kao što su životna sredina i ruralni razvoj. Međutim, sa izuzetkom nekoliko reformi i značajnog usvajanja akciznog zakonodavstva, dostavljanje određenih reformi odloženo je zbog nedostatka sporazuma u okviru članova vladajuće koalicije. Strategije širom zemlje u oblastima kao što su energija, zapošljavanje ili upravljanje javnim financijama tek treba usvojiti. Mehanizmi za koordinaciju pitanja vezanih za EU počeli su funkcionirati od lipnja 2017. godine, uz pripremu odgovora zemlje na Upitnik za mišljenje Komisije. Još uvijek nije usvojen nacionalni program za usklađivanje pravne države sa pravnom tekovinom EU”, navode u Europskoj komisiji.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme javne uprave, a nije postignut progres u protekloj godini. Strategija reforme javne uprave u cijeloj zemlji i ostaje da se usvoji. Dalja fragmentacija državnih službi u entitetu Federacije i na županijskoj razini povećala je rizik od politizacije, zaključuju u izvještaju.
“Postignut je određeni napredak u pravosuđu, ali u cjelini, reforme napreduju sporim tempom. Svaka revizija krivičnog zakonika treba biti u skladu sa međunarodnim standardima i ne bi trebala podrivati sposobnost institucija da se suoče sa ozbiljnim izazovima organiziranog kriminala, korupcije ili drugih pravila vladavine zakona. Postoji i određeni nivo pripreme u vezi sa borbom protiv korupcije. Međutim, korupcija je široko rasprostranjena i ostaje pitanje zabrinutosti. Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripreme u borbi protiv organiziranog kriminala. Napravljen je određeni napredak, posebno usvajanjem nove strategije o borbi protiv organiziranog kriminala i suzbijanja i ispunjavanja akcijskog plana za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, zbog čega Bosna i Hercegovina više neće biti pod nadzorom Operativne grupe za financijsku akciju. Međutim, neophodni su značajni napori u pogledu financijskih istraga i poboljšanja kapaciteta za borbu protiv terorizma, kao i jačanje suradnje sa susednim zemljama o pitanjima upravljanja granicom.
Postignut je određeni napredak na pitanjima ljudskih prava i manjina. Međutim, strateški, pravni, institucionalni i politički okviri za poštovanje ljudskih prava trebaju znatno poboljšati. To podrazumijeva slobodu izražavanja gdje se nastavlja politički pritisak i zastrašivanje prema novinarima, uključujući fizičke i verbalne napade. Nedostatak efikasne primene zakona o sprečavanju i zaštiti od rodno zasnovanog nasilja, posebno nasilja u obitelji, ostaje zabrinjavajući. Potreban je sveobuhvatniji i integrirani pristup romskoj populaciji da njeguje njihovu socijalnu uključenost”, ističu u Europskoj komisiji.
“Usaglašavanje Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU tek treba poboljšati”, stoji u zaključku izvještaja EK-a o napretku BiH.
Paketom proširenja obuhvaćeno je sedam država – Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija te Turska.
Najdalje u procesu su odmakle Crna Gora i Srbija, Makedonija i Albanija, koje imaju status kandidata ali čekaju na datum za početak pregovora, BiH čeka na mišljenje Komisije o njezinu zahtjevu za članstvo, dok je Kosovo na začelju i u najtežoj je situaciji jer pet zemalja članica ne priznaje njegovu nezavisnost./Reuters/HMS/
wpDiscuz