Ćeman se posebno osvrnuo na odnos prema odlukama Ustavnog suda BiH, potcrtavši da i jedna neprovedena odluka ove institucije predstavlja atak na ustavnopravni sistem BiH.
“Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće, a svi organi vlasti dužni su ih poštovati. Odluke se mogu komentarisati kroz znanstvene radove, ali one se moraju ispoštovati”, naglasio je Ćeman.
Ćeman je naveo da jedan broj odluka nije izvršen te da najveći broj odluka nije izvršio Parlament BiH, jedan broj Parlament FBiH, a najmanje Narodna skupština RS.
Predsjednik Ćeman istakao je da je javnost rada jedno od načela njeguje i prati Ustavni sud BiH, te da djeluje na osnovu Ustava BiH i pravila koje je sam u okviru svoje nezavisnosti usvojio.
Kako je istaknuo, u proteklih više od 20 godina Ustavni sud BiH imao je oko 66.000 predmeta, a na godišnjem nivou ova pravosudna institucija primi između 5.500 i 6.000 predmeta.
“Ogomna većina su apelacije, a relativno mali broj je tzv U predmeta, koji se odnose na ocjene ustavnosti i slično. Upravo za te predmeta javnost pokazuje najviše interesovanja”, istakao je Ćeman.
On je naveo da je u posljednjem periodu primjetao enormno povećanje priliva predmeta.
“Recimo, prošle godine Ustavni sud BiH registrirao je povećanje broja predmeta za 10 posto. Kroz odrđene organizacione interne mjere, uspjeli smo poboljšati broj riješenih predmeta. Tako smo u 2016. godini riješili gotovo 8.000 predmeta, dok je u 2017. bio skromniji rezultat”, naveo je on.
Strateški zadatak koji je Ustavni sud BiH stavio pred sebe, između ostalog, je spustiti vrijeme odlučivanja o odlukama na tri godine u odnosu na vrijeme kada je apelacija podnesena.
Osvrnuo se i na odluke koje se odnose na suđenje u razumnom ruku dodajući da nijedna odluka Ustavnog suda BiH nije osporavana i nije oborana na Evropskom sudu za ljudska prava.
“Bez obzira na visok nivo normativnog uređenja ipak se može kazati da nivo zaštite ljudskih prava još uvijek nije takav da ne bi bilo potrebe da se građani i ostali ovlašteni subjekti obraćaju Ustavnom sudu BiH. S druge strane, porasla je svijest građana BiH da su neki instrumenti (apelacije) djelotvorni i da preko njih mogu štiti svoja prava. I na kraju, s vremena na vrijeme javi se određeno ustavno-pravno pitanje koje tangira veći broj pojedinaca, fizičkih lica i određenih kategorija. Tu se radi o uvjerenju građana da se krše njihova prava”, kazao je Ćeman.
Predsjednik Ustavnog suda BiH upozorio je da ova pravosudna institucija ne dobija dovoljno budžetskih sredstava, te da ona u pravilu budu umanjena za milion KM u odnosu na zahtjev.
Kao primjer, naveo je da je ove godine Ustavni sud BiH zatražio oko 6.400.000 KM, a da mu je odobreno oko 5.493.000 KM.
“Mi imamo sluha za finansijske mogućnosti države, ali bojim se da smo sa postojećim sredstvima i stručnim osobljem na granici onoga što možemo pružiti”, poručio je Ćeman.