Bajkerska skupina ‘Noćni vukovi’ i njezin predvodnik Aleksandar Zaldostanov Hirurg miljenici su ruskog predsjednika Vladimira PutinaČemu takva panika? Pa mi putujemo po pravoslavnim zemljama i obilazimo kulturne znamenitosti, upoznajemo ljude. Ne vidim zašto je to problem, rekao je neku večer Jevgenij Strogov, jedan od članova ruske motorističke skupine ‘Noćni vukovi’ koju su televizijske ekipe snimile tijekom boravka u Republici Srpskoj.
O njihovom boravku izvijestili su svi mediji u regiji, a iznimno su doputovali kombijem, a ne motociklima zbog lošeg vremena i hladnoće. Njihov dolazak u BiH ministar sigurnosti proglasio je velikom prijetnjom, a čak se oglasilo i Veleposlanstvo SAD-a i reklo da ‘takvi posjeti negativno utječu na stabilnost zemlje’.
U susjedstvo su došli na turneju koju su nazvali ‘Ruski Balkan’, a posjetit će, kako je rekao Strogov – pravoslavne zemlje gdje imaju mnogo prijatelja. No, zaboravio je reći da su se, primjerice u Republici Srpskoj susreli i s predsjednikom Miloradom Dodikom.’Noćni vukovi’ dobro su poznati širom svijeta. O njima je, prije nekoliko godina dokumentarni film snimio i britanski ‘The Guardian’. Film Jacka Losha i Sebastiana Rabasa govori o najmoćnijoj paravojsci u Rusiji – o bajkerskoj skupini koju simpatizira i sam predsjednik Vladimir Putin, a odigrali su i važnu ulogu u ratu u Ukrajini i aneksiji Krima.
‘Bilo je to jedno od mojih najluđih iskustava u životu. Kombinacija patriotizma, pro-Putinizma i ortodoksnog kršćanstva, s postindustrijskom vrstom estetike Mad Maxa. Velika hrđava željezna vrata na ulazu, ispaljene tenkovske granate kojima su ukrasili interijer baraka i uništeni tenkovi dovučeni s bojišta’, opisao je što ga se najviše dojmilo nakon ulaska u kamp.
Kako kaže Losh, ‘Noćni vukovi’ prošli su nevjerojatnu ideološku transformaciju otkako su osnovani 80-ih godina prošlog stoljeća. Izvorno, nastali su u vrijeme Gorbačovljeve ere kao buntovnička anti-sovjetska subkulturna skupina inspirirana američkom rock glazbom i bajkerskom kulturom.
Losh se uvjerio da su mnogi članovi itekako svjesni promjena kroz koje je prošlo njihovo ‘pleme’:“Počeli su kao klub motociklista koji su slušali zapadnjačku glazbu, da bi danas postali dio Putinovog showa i njegovi najvjerniji misionari. Njihova ekspanzija u istočnu Ukrajinu zapravo je, kako kažu, samo još jedan posao koji moraju obaviti za svoju domovinu. Članovi ‘Noćnih vukova’ važan su vojni faktor u ratu u Ukrajini, a mi smo ih snimili kako prolaze vojnu obuku u bazi.“
Redatelj filma kaže:“Mnogi bajkeri koje smo tamo zatekli već imaju iskustva s borbama na prvoj liniji. Dosta njih je u tim bitkama i poginulo. Ali isto tako mnogi od njih su ubijali pripadnike ukrajinske vojske. Prisjećaju se Sovjetskog saveza s velikom nostalgijom i raspad tadašnjih brojnih država objedinjenih u SSSR smatraju velikim gubitkom iako je to bilo vrijeme velike neimaštine.“
Sve je i počelo, s tzv. perestrojkom – novom ekonomskom politikom koju je 1987. uveo tadašnji predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov. Zatvoreno tržište dirigirano socijalističkom državnom ekonomijom on je preko noći otvorio Zapadu i stranim ulagačima, što je tri godine kasnije dovelo do totalne ekonomske krize i u konačnici raspada Sovjetskog Saveza.
To je najviše deprimiralo najosjetljiviju populaciju – tinejdžere koji su, ako im već roditelji nisu mogli priuštiti, pribjegli kriminalu ne bi li se domogli statusnih simbola – novih američkih tenisica, traperica, spidfajerica… A da bi si to pribavili bili su spremni i ubiti.
Ni oni stariji, koji su se u to vrijeme obogatili, nisu ostali imuni na sve jači utjecaj američke kulture ali su, shodno dubini džepa, posegnuli za mnogo većim ‘igračkama’ kao što su motori. Kad se početkom 90-ih u Moskvi stvorila kritična masa imućnih vlasnika skupocjenih ‘Harley Davidsona’, osnovali su prvi bajkerski klub. Idejni začetnik bio je ugledni moskovski stomatolog ukrajinskog porijekla Alexandar Zaldostanov.
Bajkeri su mu nadjenuli nadimak ‘Hirurg’, a u to vrijeme članovi kluba bili su uglavnom pripadnici dobrostojećeg i obrazovanog srednjeg građanskog sloja, koji su u slobodno vrijeme vozili motore i slušali rock. Nazvali su se ‘Noćni vukovi’, ali početkom ovog tisućljeća u klub se učlanilo na tisuće novih bajkera iz cijele Ruske Federacije i okolnih zemalja, bivših članica SSSR-a, od kojih su mnogi bogatstvo stekli sumnjivim poslovima.
Tako se u ‚Noćne vukove‘ uključilo i mnogo umirovljenih specijalaca, pa je Hirurg shvatio da je preko noći postao čelna osoba najmoćnije neformalne motorizirane brigade u Rusiji.
U međuvremenu ‚Noćni vukovi‘ iz svog su hobija stvorili unosan biznis koji im je donio milijunsku zaradu. Osim od članarine, novac su počeli zgrtati proizvodnjom i prodajom motorističke odjeće – kožnatih čizama, hlača i jakni s klupskim amblemom – vukom u plamenu. Vizualni identitet upotpunili su i obaveznim crnim jeansom, dugom kosom, debelim lancima i naravno, tetovažama, po ugledu na američke ‘Hell’s Angelse’, a onda su 1995. okupili i desetak strojarskih inžinjera koji su počeli popravljati, a zatim i sami konstruirati motore.
Kad su to objavili mediji, finske vlasti duboko su se ispričale Putinu rekavši da je riječ o velikoj pogrešci. U srpnju 2012. godine tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič četiri je sata čekao na sastanak s Putinom dok se ovaj vozikao na motoru sa svojim prijateljima iz ‘Noćnih vukova’. Oni se već odavno ni ne trude prikriti imidž najopasnije motorizirane skupine koja je usko povezana s ruskim političkim vrhom.
Prvotnu oznaku MC – motor-club promijenili su u MG – motor-gang. Stoga i ne čudi što je s početkom krize u Ukrajini Hirurg među prvima iz Moskve sletio u Simferopolj, glavni grad Autonomne republike Krim, na poziv tamošnjeg ogranka ‘Noćnih vukova’. Obećao im je humanitarnu ali i oružanu pomoć, ukoliko bude bila potrebna, a ukrajinski Rusi su znali da se Hirurg nimalo ne šali.
Svi još pamte događaj iz Zelenograda nedaleko Moskve gdje djeluje još jedan motoristički klub ‘Tri Dorogi’ – ‘Tri ceste’. I oni su nekoć bili ‘Noćni vukovi’, a onda su se odcijepili i postali ruska ispostava američkog bajkerskog kluba ‘Bandidos’.Potkraj listopada 2012. godine 70-ak ‘Noćnih vukova’ odvezlo se do Zelenograda ravno pred garažu u kojoj se okupljaju ‘Tri Dorogi’. Prebili su trojicu koji se nisu uspjeli skloniti, ali je u međusobnom okršaju ubijen jedan ‘Noćni vuk’, a dvojica su ranjena. Bila je to udarna vijest u svim medijima, a Rusija je mjesecima strijepila od mogućeg vala krvoprolića i osvetničkih pohoda bajkerskih klanova koje je ovaj događaj svrstao u dva suprotstavljena tabora. Yevgeny Vorobyov, predsjednik ‘Tri Dorogi’ tad je kratko poentirao:”Vukovi su previše upetljani u visoku politiku.”
I bio je u pravu, a to dokazuje i ovaj Loshov dokumetarac. ‚Noćni vukovi‘ ulične su borbe s rivalskim bajkerima zamijenili pravim ratovanjem. Otkako je počeo rat u Ukrajini upravo su Kirurgovi sljedbenici postali najbolje organizirana vojska koja je priskočila u pomoć sunarodnjacima na poluotoku Krimu i odmah se uključila u borbe za njegovo ponovno pripajanje Rusiji.
Negdje točno prije tri godine, potkraj veljače 2014. godine, kad su krenule operacije za vraćanje ovog poluotoka Rusiji, Kirurg je viđen na letu za Krim. Dok je slijetao u Sevastopolj članovi ‚Noćnih vukova‘zajedno s ruskom milicijom postavljali su barikade oko grada. Već početkom ožujka izveli su prvu organiziranu akciju. Predvođeni Hirurgom upali su u objekte ukrajinske mornarice i konfiscirali oružje, a pomagali su im ruski vojnici.
Rusija je i službeno izvršila aneksiju Krima 18. ožujka. Ako u tim trenucima još nije bilo jasno po čijoj naredbi Kirurg i njegova bratija izvode akcije i rade li to na svoju ruku, sve je postalo bjelodano nešto kasnije kad je odlikovan medaljom za oslobođenje Krima i Sevastopolja, kao i ordenom časti za doprinos domoljubnoj edukaciji ruske mladeži.
Nakon što su eskalirali sukobi na istoku Ukrajine, ‚Noćni vukovi‘ pridružili su se i tamošnjim proruskim milicijama a ovaj sukob već je do sad odnio oko 8.000 ljudskih života. Osim što dovoze humanitarnu pomoć iz Rusije, ‚Noćni vukovi‘ sudjeluju i u borbama protiv ukrajinske vojske.
Glavni akteri filma ‚Buntovnici s razlogom‘ i sami svjedoče o tome zašto su došli u kamp u Narodnu Republiku Luhansk. Vitalij ‘Tužitelj’ Kiškinov je njihov šef, a Sergej ‘Moskito’ Komarov je iskusni borac koji je prva iskustva stekao još u ruskim akcijama u Čečeniji. Tu je i Šamil Šakov, psiholog iz Sibira koji svoja stručna znanja dragovoljno primjenjuje na pripadnicima bajkerske vojske.Tu je i Denis Kuznetsov, tihi i zamišljeni Hirurgov zamjenik, koji j ostavio ženu i djecu u 800 km udaljenoj Moskvi da bi pomogao proruskim pobunjenicima. On je ukratko objasnio misiju ‘Noćnih vukova’:
„Devedesetih smo počeli kao motoristička skupina koja je pružala zaštitu rock-bendovima i reketarila, jurila noću moskovskim ulicama bježeći od policije, prisjetio se Kuznjecov. Prekretnica je bila pobuna protiv Gorbačovljeve politike u kolovozu 1991. koju su pokrenuli komunistički tvrdolinijaši.
Ako su nekoć i bili marginalna skupina, ‘Noćni vukovi’ to već odavno nisu. Putin ih je osnažio, prepoznavši u njima saveznike. Stvorio je od njih tzv. pomoćno sredstvo državnog aparata za borbu protiv potencijalnih unutrašnjih protivnika njegove politike.
Osim u Rusiji, ‘Noćni vukovi’ imaju i na tisuće članova i simpatizera u brojnim državama bivšeg Sovjetskog saveza, ali i bivšeg Istočonog bloka. Kad se u studenom 2013. u Beogradu održala parada srpskih oružanih snaga, najvažniji gost političkog vrha bio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
Na aerodromu ga je, uz sve vojne i državne počasti, dočekao predsjednik Tomislav Nikolić, a tek kasnije se saznalo da je s Putinom u Beograd doputovao i vođa ‘Vukova’ Aleksandar Zaldostanov Hirurg. Samo nekoliko sati prije početka parade susreo se u Beogradu s ruskim veleposlanikom Aleksandrom Čepurinom koji se zajedničkim fotografijama pohvalio na Instagramu.
Strani dopisnici izvijestili su da je to samo znak da ‘Noćni vukovi’, osim u Bugarskoj, svoje sljedbenike i simpatizere imaju i u Srbiji, jer Hirurg ne putuje tamo gdje nije dobrodošao.Poznato je i da vrlo rijetko komunicira sa stranim novinarima, a u jednom od njih objasnio je misiju ‘Noćnih vukova’:“Po prvi put netko je konačno pokazao otpor globalnom satanizmu i rastućem divljaštvu Zapadne Europe, američkoj demokraciji i slobodama homoseksualizma, konzumerističkom ludilu koje potire svaki oblik duhovnosti i uništava tradicionalne vrijednosti. Ne želim strane novinare jer oni nikad o meni neće napisati ništa dobro i uvijek ću u njihovim očima biti negativac. Putinov bandit. Ali Rusi tu bandu dočekuju s cvijećem“, rekao je.
Putin pak, bliske odnose s ‘Noćnim vukovima’ nimalo ne krije. Osim što milijunima dolara sponzorira njihova okupljanja i relije, i sam u njima sudjeluje. Odjeven u crnu kožnatu jaknu i s tamnim naočalama, upravlja Harley Davidsonom na tri kotača i uvijek s Hirurgom predvodi kolonu, pa su Vukovi već dobili nadimak ‘Putin’s Angels’.Iz godine u godinu ‘Noćni vukovi’ imaju sve više simpatizera, a na širenju svog utjecaja među mlađom populacijom sustavno rade. U travnju 2016. organizirali su rally od Moskve do Berlina u znak sjećanja na pobjedu nad nacističkom Njemačkom, a u kolovozu prošle godine u Sevastopolju su istim povodom organizirali bajkerski festival. Danonoćno tulumarenje s brojnim rock-zvijezdama financirano iz Kremlja, bilo je pravi mamac za mlade Ruse.
„Nama se može svatko pridružiti ako nije narkoman, peder i žena. Ovo je muški posao. Ovaj rat u Ukrajini pitanje je duhovnosti i borbe za pravoslavlje“, poručio im je Kuznjecov.
Kao što vidimo, ‘Noćni vukovi’ ovih dana obilaze stare prijatelje i u našem susjedstvu.
wpDiscuz