Zapadni mediji nagađaju razloge Putinove pobjede na izborima

Unatoč pokušajima da se niskom izlaznošću pokuša umanjiti značaj izborne pobjede Vladimira Putina na predsjedničkim izborima u Rusiji, stvarnost je i ovaj put bila neumoljiva.

Nakon obrađenih 99,84% biračkih mjesta i poništenih izbora na samo pet birališta u cijeloj zemlji, na izbore u kojima je bilo jasno da će pobijediti Vladimir Putin je izašlo čak 67,47% građana s pravom glasa, što je preko 7% više od onih “oko 60%” kako prenose zapadni mediji, ne bi li barem nekako pokušali smanjiti odaziv na, možemo ga tako nazvati, narodni plebiscit o kursu Kremlja od kada je nakon Borisa Jeljcina Putin preuzeo vlast u zemlji.

Središnja izborna komisija je izvijestila da je, dobivši 76,66 posto glasova, Vladimir Putin u brojkama dobio povjerenje 56 206 514 birača. Kandidat Komunističke partije, Pavel Grudinin je dobio 11,80% glasova, a na trećem mjestu je kandidat Liberalno-demokratske stranke Vladimir Žirinovski s 5,66% glasova. Ostali kandidati su dobili zanemariv broj glasova i nisu vrijedni spomena, kao ni njihovi komentari o tijeku i ishodu predsjedničkih izbora u Rusiji 2018.

Bloomberg piše kako je Vladimir Putin svoju “impresivnu pobjedu” ostvario u pozadini sve većeg eskalacije napetosti sa Zapadom, što je razumljivo, budući da je rusko biračko tijelo nostalgično za statusom Rusije kao velike sile.

“Ovakva podrška najdugovječnijem vođi Kremlja nije zabilježena još od vremena sovjetskoj diktatoraJosifa Visarionoviča Staljina i bila je unaprijed osigurana, pa Putin nije ni sudjelovao u pravom natjecanju”, piše Bloomberg, koji zanemaruje sva postignuća predsjednika i njegovog tima od dolaska na vlast do danas.

“Vodstvo Vladimira Putina nije dovedeno u pitanje čak i kada gospodarstvo zemlje, nakon najduže recesije u protekla dva desetljeća”, trenutno stagnira, navodi agencija, što je netočno i prema izvješćima Bloomberga, koji je ranije potvrdio da je Rusija 2017. izašla iz recesije i 2018. se očekuje gospodarski rast identičan onome u Europskoj uniji ili drugim razvijenim zemljama, naravno, manji od onoga u Kini i azijskim zemljama u usponu.

Čini se da je napad na Putina uoči samih izbora s pokušajem pripisivanja krivnje Kremlju za trovanje prebjega Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije i naknadna osuda Velike Britanije, Sjedinjenih Država, Njemačke i Francuska “kako ne može biti opravdanja za prvi put da se kemijsko oružje u Europi koristilo od Drugog svjetskog rata” samo potaknula ljude da daju veću podršku čelniku Kremlja.

Bloomberg navodi kako je Putin odbacio američke i sankcije EU vezane za takozvanu “aneksiju” Krima 2014. godine i ne obazire se na diplomatski pritisak zbog podrške sirijskom predsjedniku Basharu Al-Assada.

“Međutim, otpor Putina pritisku Zapada je samo probudio još veće simpatije u biračkom tijelu, nostalgičnom za statusom Rusije kao supersile”, naglašava Bloomberg, što je točno, ali ni otpor sankcijama i podrška Assadu nisu za cilj imali pobjedu na izborima i to su bile odluke koje su morale biti donesene ili popustiti pritisku i povući se pred ucjena bezvrijednih vladara zapadnih kancelarija.

U svom komentaru Bloomberg piše kako bi u konačnici ovaj sukob mogao dovesti do pada popularnosti predsjednika Putina, jer Rusiji, navodno, oduzima ulaganja potrebna da se gospodarstvo izvuče iz pada, jer će se Rusi početi baviti pitanjima kao što su “niska primanjima i mirovine“.

Kako je autor članka Joerg Forbrig viši voditelj programa u Njemačkog Marshallovog fonda u Sjedinjenim Državama, viši prevoditelj kolega za srednju i istočnu Europu i direktor Fonda za bjelorusku demokraciju i pomoć civilnom društvu Bjelorusije većinu ovih navoda treba odbaciti, jer nisu potkrijepljeni nikakvim dokazima, na primjer Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda o ekonomskoj katastrofi koja potresa Rusku Federaciju.

“Ipak, Putin će upotrijebiti svojih idućih šest godina kako bi potvrdio svoju viziju snažne Rusije. Putin se osjeća uspješnim i osjeća da se Zapad raspada. Njegovi prioriteti u sljedećem razdoblju će se oslanjati na to”, rekao je Joerg Forbrig.

Svi zapadni mediji uglavnom izvještavaju u sličnom tonu. Za razliku od francuskih, španjolskih i američkih listova, britanska izdanja još uvijek ne žure da podrobnije opišu ruske izbore. Istovremeno, drugi zapadni mediji, posebice CNN, aktivno raspravljaju o ovom pitanju, prate ažuriranje rezultata, objavljuju analitičke članke i “stručna mišljenja” na razini Joerga Forbriga.

Uglavnom se svi zapadni analitičari slažu kako je Vladimir Putin ogromnu popularnost duguje svom čvrstom stavu po pitanju Krima i zbog intervencije u Siriji, ali je nerazumljivo da Bloomberg, list koji ima izvrsne ekonomske analitičare zanemaruje ključni čimbenik i da su Kremlj i vlada u uvjetima pritiska i sankcija uspjeli održati gospodarstvo u životu i vratiti se na stopu rasta iz 2012. godine i oporaviti rezerve zemlje na 453,65 milijardi dolara, nešto manje nego što su iznosile prije zahlađenja odnosa sa Zapadom. Otpor pritisku Zapada je svakako odigrao ulogu u pobjedi na predsjedničkim izborima, ali da su Rusi svoj “inat” morali platiti isušivanjem državne riznice i nastavkom recesije iz 2015. godine, malo je vjerojatno da bi u ovolikom broju izašli na izbore i odlučili se za kontinuitet politike Kremlja.

FOTO – BDP Rusije po kvartalima od 2012. do kraja 2017.