Galerija Aluminij u Mostar donosi relikvije Svetoga križa, autentični komadić drvenoga križa na kojemu je raspet Isus Krist, priopćeno je iz Galerije Aluminij. Prema predaji, relikviju Svetoga križa u 4. je stoljeću, u Svetoj Zemlji, pronašla rimska carica Jelena Križarica (sv. Helena) i dio je završio u Rimu. U 18. je stoljeću, u Ceseni (Italija), od veće relikvije odvojen jedan maleni dio i smješten unutar kristalnoga križa, urešenog zrncima srebra.
U tamošnjoj je biskupijskoj palači, u listopadu 1761. godine, izdan dokument koji potvrđuje autentičnost dragocjenoga relikvijara. – Svima i pojedincima koji će ovo naše Pismo imati na uvidu, jamčimo nedvoumicu vjere i svjedočimo, što se odnosi na svete Relikvije koje smo pribavili, da su one iz autentičnog mjesta uzete te su autentičnim dokumentima i pečatom dobro ovjerene, pomno proučene i slijedeć sve to pouzdano (zaključismo): (One su dio Križa Gospodina Našega Isusa Krista) – stoji u prijevodu dokumenta s izvornoga latinskog jezika, te u nastavku piše: …malim pečatom u crvenom španjolskom vosku ovjerismo kako bismo isključili svaku sumnju sve na veću slavu Božju, štovanje njegovih svetih, te kao dar dadosmo i velikodušni bijasmo (…) za postizanje učinka i drugima darovati s dopuštenjem da u svakoj Crkvi, Oratoriju ili javnoj kapeli bude izložen na Čašćenje vjernika.
Sveti su ostaci Kristova križa dijelom izložbe koju Galerija Aluminij, u duhu korizmenoga vremena, postavlja u suorganizaciji sa Samostanom i duhovnim centrom Karmel sv. Ilije, smještenim na obalama Buškoga jezera, u okolici Tomislavgrada. Postav nosi naziv Pasionska baština iz riznice Karmela sv. Ilije, jer predstavlja dio fundusa umjetnina i etnografske zbirke s temom Muke i Uskrsnuća Kristova.
Svečano je otvorenje uglavljeno za utorak, 20. ožujka, s početkom u 20 sati, a izložba ostaje dostupnom za besplatno razgledanje do 5. travnja. ”Ovo je uistinu jedinstven događaj, od iznimne duhovne važnosti za kršćane ovoga podneblja, ali i za ljude drugih vjerskih pripadnosti koji cijene vidjeti i doživjeti nešto nesvakidanje. Na našu osobitu čast, izložbu će otvoriti uzoriti Vinko kardinal Puljić, nadbiskup Vrhbosanski, uz nazočnost mjesnoga biskupa mons. Ratka Perića, a kako je Mostar toga dana domaćinom zasjedanja Biskupske konferencije BiH, očekujemo da će otvorenje pohoditi i drugi oci biskupi. Eto, nakratko ćemo, uoči blagdana Uskrsa, naš hram kulture učiniti istinskim svetištem, na dar ljudima dobre volje”, kazuje direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija Darko Juka. Prior Karmela sv. Ilije, o. Zvonko Martić, idejni začetnik ovoga posebnog događaja, kustosom je izložbe, a podijelio ju je u nekoliko cjelina. ”Kao dar Mostaru, donosimo vam najreprezentativnije, svakako i najvrijednije dijelove naše mlade zbirke, a govorimo o umjetničkim slikama, određenim predmetima bogoštovlja, rukotvorinama, umjetničkim fotografijama korizmenih običaja iz BiH, posebno urešenim uskrsnim pisanicama, autentičnim čipkama… Relikvijar s relikvijama Svetoga križa i stigme ili slika Rane sv. Franje bit će jednom sakralnom cjelinom, drugim dijelom su suvremeni umjetnici, a trećim etnografska građa”, pojasnio je o. Zvonko koji je i autorom prigodnoga kataloškog teksta u kojemu ističe kako karmelska zajednica svoje poslanje ostvaruje svakodnevnim življenjem svoje karmelske karizme, stavljajući naglasak na molitveni i kontemplativni život.
”Ovom izložbom prikazujemo tek djelić svoje riznice stare nepunih dvanaest godina i treba ju promatrati u okolju djelatnosti nove redovničke zajednice na polju umjetnosti i očuvanja tradicijske baštine svih naroda u BiH”, domeće o. Zvonko, zahvaljujući pritom Vladi Hercegbosanske županije i Općinskomu poglavarstvu Tomislavgrada, kao pokroviteljima izložbe. Inače, Samostan i duhovni centar Karmel sv. Ilije dijelom su Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa, sa sjedištem u Zagrebu (RH) i jedinim je samostanom karmelićana u BiH. Provincija trenutačno ima osam zajednica u šest europskih zemalja: Hrvatska (Zagreb, Split i Krk), Srbija (Sombor), Bugarska (Sofija), Austrija (Graz) i Italija (Rim).
wpDiscuz