Posljednji u nizu onih koji su najavili da će se kandidirati za člana Predsjedništva BiH je čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik koji je i predsjednik Republike Srpske, što je izazvalo brojna reagiranja, ali i kontroverze s obzirom na to da Dodik stalno negira zajedničke institucije BiH.
S hrvatske strane, nakon eksplicitne najave i potpore tzv. ljevice da će Željko Komšić biti kandidat, iako se navodno na popisu pučanstva izjasnio kao Bosanac, očekuje se potvrda od aktualnog člana državnog vrha Dragana Čovića, a kod Bošnjaka je još nepoznato tko će iz najvažnije bošnjačke stranke u utrku, gdje će ga čekati čelnik SBB-a Fahrudin Radončić, piše Večernji list. Brojne kandidature s druge strane izazvale su lomove u stranci ili se tek očekuju takvi potezi…
Dodikova odluka da uđe u utrku za srpskog člana Predsjedništva motivirana je činjenicom da je prije četiri godine Željka Cvijanović izgubila utakmicu od Mladena Ivanića, a prevagu je donijela Bijeljina s razlikom od 10.000 glasova, ali i masovna odluka bošnjačkih birača da podupru upravo Ivanića na nagovor bošnjačkih stranaka. Dodik je do sada obnašao dužnosti predsjednika Vlade RS-a te predsjednika entiteta, i to u dva mandata, a po zakonu se više ne može natjecati za tu poziciju. U nekoliko intervjua za medije u BiH koje je dao od početka godine Dodik je kazao kako, ako bude izabran u državni vrh, neće dolaziti u sjedište Predsjedništva BiH u Sarajevu, odnosno kako će u sjednicama tog tijela sudjelovati samo posredstvom videoveze. S druge strane, Ivanić je nedvojbeno najbolji izbor Saveza za promjene, no oko toga se SDS i PDP te druge manje stranke s kojima su u vlasti nisu uopće dogovorile. Iza Ivanićeve kandidature čvrsto stoji njegov PDP kojem je počasni predsjednik. Treba reći kako će i SDP kandidirati Vojina Mitrovića, što bi uvelike moglo pomoći u razbijanju “probosanskoga” bloka u ovom entitetu. Izbor prvog kod Hrvata odnosno Bošnjaka jako će se zakomplicirati, pa ni bošnjačka brojnost ne mora ovoga puta biti presudna. Naime, najprije će odluka bošnjačke ljevice da predloži trojicu kandidata, jednoga Bošnjaka, Hrvata i Srbina u značajnoj mjeri smanjiti brojčanu nadmoć Komšića koji računa na bošnjačko biračko tijelo. Posebno će to biti slučaj ako bošnjački kandidat bude Denis Bećirović, Tuzlak koji je i prije četiri godine tražio da ga se kandidira kao predstavnika te stranke. No, njegova kandidatura bi mogla umnogome promijeniti strukturu i opredjeljenje ljevice. Naime, Tuzlanska županija, kao najveća u Federaciji BiH, mogla bi biti presudna u potpori za Bećirovića, a ne za Komšića.
Dodatna komplikacija
Svari bi se mogle dodatno zakomplicirati ako Safet Softić, također iz Tuzle, bude kandidat SDA za člana Predsjedništva. Takvo što nije neizgledno nakon odluke stranke da smijeni županijskog predsjednika ove stranke Mirsada Kukića koji je u žestokom sukobu sa Softićem. Softić je, uz to, i visoki dužnosnik Islamske zajednice, čija je potpora u SDA iznimno važna. No, za sada je Denis Zvizdić još uvijek favorit broj jedan. No, prije svih, bošnjački protukandidat koji objektivno može parirati SDA je Fahrudin Radončić, šef SBB-a. Njegovi izgledi da to i postane bili bi ogromni ako bi bio jedini protukandidat SDA. Na hrvatskoj strani jedino je poznato da SDP i DF kandidiraju Željka Komšića. Ranije je svoju kandidaturu isticala Diana Zelenika. Još uvijek se oko kandidature nije izjasnio aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović. Tko će od Hrvata biti prvi, ovisit će i o eventualnoj izmjeni Izbornog zakona i biranju legitimnih predstavnika./HMS/
wpDiscuz