Kostur iskopan u pustinji zapadnog Egipta pripadao je novoj vrsti dinosaura, biljojeda dugog vrata i veličine gradskog autobusa, a znanstvenici vjeruju da to može značiti samo nova otkrića.
“Kao u svakom ekosistemu, u džungli ćemo pronaći lava i žirafu. Pronašli smo žirafu, gdje je lav?”, rekao je Hešam Salam, šef istraživačkog tima i šef Paleontološkog centra Sveučilišta u Mansuri.
Salam je 29. siječnja objavio otkriće fosila sa još četiri egipatska i pet američkih znanstvenika, pišu Vijesti.ba.
Stručnjaci kažu da je pronalazak jako značajan i da može dati podatke o posebno nepoznatom periodu povijesti Afrike, oko 30 miliona godina prije istrijebljenja dinosaura, odnosno prije 70 do 80 miliona godina.
Primjerak nazvan “mansurasaurus šahine”, po sveučilištu i jednom od osnivača odsjeka za paleontologiju, jedini je dinosaur iz tog perioda otkriven u Africi a možda čak predstavlja i dosad neotkriveni rod.
U članku objavljenom u časopisu “Nature: Ecology and Evolution” Salam i njegove kolege navode da njihovi nalazi “proturječe pretpostavkama da su dinosaurusi s afričkog kopna bili potpuno izolovani” tokom kasnog mezozoika. Postojeće teorije kažu da su afrički dinosaurusi u tom periodu bili kao na ostrvu i da su se razvijali nezavisno od svojih rođaka u drugim dijelovima svijeta.
Međutim, ostaci mansurasaurusa govore da se njegova anatomija ne razlikuje puno od dinosaura iz tog perioda otkrivenih u Europi, što navodi na pomisao da je postojala kopnena veza između Afrike i Evrope.
Egipat ima dugu povijest arheologije ali paleontologija nije imala ni toliku popularnost ni uspjeh.
Njemački paleontolog Ernst Stromer je 1911. godine poveo ekspediciju u oazi Barija, takođe na zapadu Egipta, i tamo pronašao četiri vrste dinosaurusa, uključujući i predatorsku vrstu poznatu kao spinosaurus, sve iz periode krede. Sva njegova otkrića su izgubljena prilikom savezničkog bombardovanja Minhena u Drugom svjetskom ratu.
Salam je rekao da se ne zna kako je mansurasaurus živio i umro, osim činjenice da je bio biljojed. Nema naznaka ni da li je živio sam ili kao dio krda.
Kosti mansurasaurusa liče na kosti, takođe otkrivene u Egiptu, vrste paralititan stromeri, budući da su oba bila biljojedi dugih vratova. Međutim, paralititan je, kako se vjeruje, bio među najvećim životinjama ikada, težak oko 75 tona i dugačak preko 30 metara.
Mansurasaurus je dosta manji, što je tipično za eru mezozoika, kaže Salam, i njegove dimenzije poredi prije sa današnjim afričkim slonovima.
Egipatska Zapadna pustinja je za života mansurasaurusa izvesno bila nalik džungli.
Iako bi mu mansurasaurus mogao doneti više novca za istraživanja, Salam kaže da je najponosniji na to što približava nauku ljudima koji inače nemaju mnogo kontakta s njom.
“Hoću reći, učinili smo da prosječni Egipćanin, ili Arapin priča o dinosaurusima”, naveo je Salam./HMS/
wpDiscuz