Grabar-Kitarović: Hrvatska i Srbija ne smiju biti neprijateljske države

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u petak da će sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem tijekom njegova skorašnjeg posjeta Zagrebu razgovarati iskreno i otvoreno kako bi se što prije počela rješavati otvorena pitanja između dviju zemalja.

Vučić bi trebao posjetiti Zagreb 12. i 13. veljače, nakon što je njegov posjet planiran za studeni prošle godine odgođen.

Grabar-Kitarović je u razgovoru za Hrvatski radio rekla da se Vučićev posjet pripremao mjesecima, “pa i dulje od toga”. “Kad smo ga odgodili prošle godine htjeli smo da se steknu uvjeti da se u jednoj mirnoj atmosferi bez tenzija razgovara sa srbijanskim predsjednikom o svim otvorenim pitanjima između dviju država”, rekla je Grabar-Kitarović u emisiji ‘S predsjednicom izvan protokola’.

“Ovo što smo vidjeli da se događa posljednjih dana je doista počelo eskalirati u jedan verbalni rat između Hrvatske i Srbije. Jako jednostavno, nisam to mogla dopustiti, odlučila sam to prekinuti. To je moja odgovornost, to je odgovornost državnika”, naglasila je hrvatska predsjednica.

Dodala je da bi “u ovakvoj situaciji najlakše bilo okrenuti glavu od svega, ponovno odgoditi posjet i ništa ne raditi i time možda skupljati političke bodove”. “Svjesna sam političkog rizika koji to nosi. Međutim, političari koji brinu o svom rejtingu nisu dobri za državu. Treba biti državnik koji razmišlja o tome što će u konačnici napraviti za svoj narod i za svoju državu”, rekla je, dodajući da “što se tenzije prije smire to će biti lakše razgovarati o tim pitanjima”.

“Držim da što prije počnemo razgovarati o tim pitanjima da će prije sazrjeti vrijeme da se ona riješe”, rekla je.

Prihvaćajući u srijedu poziv hrvatske predsjednice, Vučić je rekao kako u Zagreb odlazi “u najboljoj vjeri” da Srbija i Hrvatska zajedno učine “nešto dobro za našu djecu i našu budućnost”.

Grabar-Kitarović je u razgovoru za Hrvatski radio ponovila da je za nju “pitanje svih pitanja potraga za nestalima, za ljudima koje tražimo, za našim hrvatskim braniteljima, za civilima”. “Rekla sam da će posjet biti uspješan ukoliko se nakon njega riješi sudbina i jedne osobe, i jednog hrvatskog branitelja i jednoga civila”, dodala je.

“Idemo u taj susret s namjerom da razgovaramo iskreno, da jedni drugima kažemo u čemu su problemi, i da se pokušamo približiti u njihovu rješavanju. Niz je tema o kojima treba razgovarati”, kazala je Grabar-Kitarović.

Hrvatska predsjednica naglasila je da se “Hrvatska i Srbija razlikuju u pogledima na prošlost, na 20. stoljeće”. “Međutim, ono s čime se moramo suočiti su posljedice te prošlosti, a to su upravo nestali, to su mnoga druga pitanja koja proizlaze iz posljedica raspada bivše državne tvorevine, kao što je granična crta, kao što su arhivi i slično, ja ću biti zadovoljna ako dogovorimo tri do pet elemenata na kojima ćemo odmah početi raditi”, rekla je.

“Ukoliko ne razgovarate, probleme nećete ni riješiti … mi ne smijemo biti neprijateljske države”, rekla je Grabar-Kitarović.

Na pitanje je li bilo pritisaka iz EU-a i SAD-a da dođe do njezina susreta s Vučićem, Grabar-Kitarović je odgovorila: “Ne, apsolutno ne … nikada nije bilo pritisaka … ostavljeno je i nama i Srbiji da kao odgovorne države pristupimo rješavanju tih pitanja. Ali, kako ste vidjeli posljednjih dana, velika je potpora ovom sastanku, od SAD-a i EU-a, pa čak i do Rusije koja je isto tako pozdravila taj posjet.”

“Vjerujem i vidim prema reakcijama da je ogromna većina i hrvatskog i srpskog naroda umorna od prijepora iz prošlosti, i želi da se krene u jednu bolju konstruktivniju budućnost”, rekla je hrvatska predsjednica.

Odgovarajući na pitanje o izjavi slovenskog predsjednika Boruta Pahora koji je rekao da Slovenija nakon arbitražne odluke više neće pregovarati o granici s Hrvatskom, Grabar-Kitarović je rekla da “oduvijek zagovara dijalog u rješavanju svih otvorenih pitanja među susjedima”.

“Ne vidim drugi izlaz iz situacije u kojoj smo se našli sa Slovenijom glede graničnog pitanja osim razgovora i dijaloga. Nema načina da jedna strana drugoj nametne rješenje. To je protivno ne samo povelji Ujedinjenih naroda već i načelima međunarodnog prava općenito i naravno odnosima unutar Europske unije i NATO-a gdje smo saveznici”, rekla je.