Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine uputila je na adrese nadležnih institucija dramatično upozorenje o stanju objekata kulturno-povijesne baštine naše zemlje u povijesnom gradskom području Počitelja, apelirajući na hitno poduzimanje širokih aktivnosti kako bi jedan od simbola naše zemlje bio očuvan, saznaje INS. Naime, u okviru tzv. monitoringa stanja spomenika, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH posjetila je Počitelj krajem prošlog mjeseca. Kako u dopisu navodi predsjedavajući Komisije Goran Milojević, prilikom posjete je uočeno nekoliko po život i sigurnost stanovnika i posjetitelja opasnih situacija, ali i “neprihvatljivih fizičkih stanja pojedinih spomenika unutar područja”. Pored Milojevića, članovi Komisije su stručnjak svjetskog glasa prof. dr. Amir Pašić i Radoje Vidović.
Urušavanje krovne konstrukcije
Tako se čuvenoj Gavrankapetanovovoj kuli prijeti kolaps krovne konstrukcije, što bi, kako navode, moglo dovesti do velikih oštećenja samog tkiva kule. “Na sjeverozapadnom dijelu kule došlo je do urušavanja pokrova što je posljedično dovelo do velikog oštećenja drvne, nosive konstrukcije. Intenzivna izloženost konstrukcije atmosferilijama doprinosi njenom dodatnom oštećenu s prijetnjom potpunog urušavanja”, navodi predsjedavajući Komisije. Nadalje, pristupno kameno stepenište je oštećeno u velikoj mjeri i s realnom prijetnjom potpunog urušavanja. Komisija upozorava da se navedeno mora promatrati kroz prizmu intenzivne turističke posjete većeg broja ljudi ovom mjestu, što, kako kažu, dodatno naglašava opasnost za sigurnost posjetitelja, piše INS. Također, Pašina tabija se koristi kao vidikovac, s potpunom slobodom pristupa. To je mjesto intenzivne turističke posjete velikog broja posjetitelja, koji nisu ni svjesni da mogu biti u velikoj opasnosti. Naime, uvidom je konstatirano oštećenje konstrukcije i građevinskog materijala po kojima se kreću posjetitelji, što ih, ističe se, dovodi u neposrednu opasnost. Na Pašinoj tabiji su ranije izvršeni radovi bez potrebnih dozvola, što je dovelo do obustavljanja radova i prije njihovog završetka. Objekt nije priveden svojoj namjeni, odnosno nije dobio upotrebnu dozvolu, pa se sada, očito, o njemu nitko i ne brine. Na objektu Šišman-pašine medrese, uslijed neodržavanja i neupotrebljavanja objekta, vidljiva su oštećenja pokrova, što dovodi do oštećenja zidova samog objekta, “dok se njegova okolina koristi kao skladište za potrebe lokalnih ugostiteljskih objekata”, navodi INS.
Džamija uništena u ratu, uništavana i u miru
Šišman-pašina džamija (poznata kao i Hadži-Alijina džamija), je remek-djelo osmanske arhitekture tijekom ratnih događanja je uništena, gdje je se od eksplozije centralna džamijska kupola urušila u unutrašnjost zdanja, a zidovi su se skoro do polovine obrušili. Minaret od klesanog kamena, srušen je do temelja, a džamija je obnovljena i svečano otvorena 2003. godine, no sada joj ponovo prijete oštećenja. ”Tamo su vidljivi tragovi prodora vode u tkivo zida i unutrašnjosti džamije, ali i na njenim fasadama, posebno na mihrapskom zidu. U unutrašnjosti su vidljivi tragovi prodora vode u zoni pandatifa i tambura. Tijekom obilaska uočeno je, a i od strane mještana potvrđeno, da je izvršeno bojenje zone tambura, ali i probijanje pojedinih polja tranzena na prozorima gornje zone, kako bi se vizualno uklonili tragovi vlage i omogućilo dodatno vjetrenje prostora u cilju smanjenja vlage u unutrašnjosti džamije”, navodi Milojević, prenosi INS. Iznenađujuće je da uz mihrabskih zid džamije uočeno prodiranje fekalija u harem, uz samu džamiju, a što je nastalo probojem kanalizacijske cijevi koja prolazi neposredno uz zid džamije. –
Divlje deponije i otpad u grad
Konačno, na cjelokupnom prostoru zone starog grada Počitelja uočen je nedostatak mjesta za odlaganje otpada, što je dovelo do formiranja divljih deponija i otpada u samoj gradskoj jezgri. Komisija je od nadležnih institucija, od nivoa Vlade FBiH do općine, zatražila inspekcijski nadzor i hitne mjere zaštite navedenih spomenika, podsjećajući da se Počitelj nalazi na listi svjetskog naslijeđa, te da se ne ovom prostoru primjenjuju najstrože mjere zaštite u skladu s odredbama Konvencije o zaštiti kulturne baštine. Inače, Počitelj je ranije upisan na listu 100 najugroženijih spomenika (World Monuments Watch – WMW).
Faruk Vele l Ins.ba
wpDiscuz