“S pravom smo kritikovali tu pojavu i tražili poduzimnje mjera da se to zaustavi. Nažalost, ništa se nije poduzelo i proces je eskalirao. Danas je ta pojava zahvatila sve slojeve i sve starosne grupe društva. Krajinu napuštaju nezaposleni i zaposleni, neškolovani i visokoobrazovani, đaci, studenti, penzioneri i njihove porodice. Sve manje se govori o tzv. privremenom radu, a sve češće o hotimičnom i trajnom napuštanju zemlje”, rekao je Halid Dedić, predsjednik Foruma.
On je naveo da se prema podacima Zavoda za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona 2.435 radnika odjavilo zbog odlaska na rad u neku od zemalja Zapada i to samo u 2017. godini. Tačne podatke o odlascima nema nijedan državni organ.
“Prije samo dvadesetak godina svaki pedalj krajiškog tla je branjen životima naših boraca i građana. Ljudi su nezaustavljivo nošeni snom o lijepom životu na svojoj grudi. Svaka cijena je za to bila mala. Te snove je nažalost raspršila turobna poslijeratna životna stvarnost koju su kreirale i provodile vlasti koje smo mi birali. Život ovdje je postajao sve manje moguć i ljudi su počeli odlaziti, a sada se može i reći i bježati odavde”, podcrtao je Dedić.
Član Foruma građana dr. Rifet Čaušević istakao je da ogroman broj ljekara i medicinskih tehničara odlazi iz Krajine.
“Ne postoje precizni podaci o broju zdravstvenih radnika koji su otišli, zato što mladi odlaze čim završe fakultet. Od mog prijatelja, kćerka je završila Medicinski fakultet i odmah otišla na rad u Njemačku. Njeni roditelji su, i otac i majka, doktori specijalisti u kantonalnoj bolnici u Bihaću i imaju samo nju. Šta to govori? Ona je otišla odavde ne zato što nema šta jesti i od čega živjeti, već odlazi tražeći bolje uvjete rada, kvalitetnije okruženje i usavršavanje”, rekao je Čaušević.
Zbog svega navedenog, iz Bihaćke građanske inicijative su istakli da domaće vlasti ne smiju više zatvarati oči pred ovim dešavanjima.
“Od njih tražimo da odmah pristupe vođenju jedinstvene i transparentne evidencije o iseljavanju naših ljudi, da prekinu sa kriminalom i neodgovornošću u svojim redovima i počnu se odgovorno ponašati, da u prvi plan svog rada stave stvaranje uvjeta za brzi razvoj realnog sektora i zapošljavanje ljudi, da bezuvjetno poštuju državu u čije ime postoje, posebno ustave, zakone i pravosnažne sudske presude, da konačnu pokrenu reformske procese u svojoj nadležnosti te da podnesu ostavke ako nisu sposobni izvršavati svoje ustavne i zakonske nadležnosti”, podcrtali su za kraj.