“EU ne razumije da je potrebno pokazati i snagu, ali i spremnost na suradnju s Rusijom. Europska politika prema Rusiji je loša, jer je previše jednostrana. Mađarska o ovom pitanju ima uvjetovan utjecaj, jer glavnu riječ donose velike zemlje EU, koje sigurno žele sankcije protiv Ruske Federacije. Mi smo odustali od veta u nametanju sankcija samo kako bismo očuvali jedinstvo EU”, rekao je Viktor Orban.
Mađarski premijer je izrazio stav kako netko, ako želi biti “dobar i pravi Europljanin”, danas mora kritizirati rusko vodstvo, dok je “pozitivne riječi, čak i polovične prijedloge, vrlo rizično iznositi”.
“Unatoč tome, moramo priznati da je ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo Rusiju napravio jakom zemljom i jaka Rusija je opet jedan od aktera u svjetskoj politici. Zapadu su na prvom mjestu slobode. U Rusiji se radi prije svega na tome kako očuvati veliku i ujedinjenu državu, a sve ostalo će doći poslije. Europska unija, međutim, ne razumije Rusiju”, rekao je Orban.
Mađarska: Zbog sankcija smo izgubili 7 milijardi dolara
FOTO: Budimpešta, Mađarska
Viktor Orban je priznao kako je glasao za sankcije samo kako bi očuvao jedinstvo Europe, ali njegov ministar vanjskih poslova, Péter Szijjártó, krajem 2017. je izjavio kako je to Mađarsku koštalo 7 milijardi dolara, izgubljenih zbog nemogućnosti izvoza u Rusiji i protusankcija kojima je Moskva odgovorila Europskoj uniji.
Mađarska je zbog sankcija EU protiv Rusije na izvozu izgubila oko 7 milijardi dolara, izjavio je ministar vanjskih poslova Mađarske krajem rujna 2017.
“Propustili smo izvozne mogućnosti vrijedne oko sedam milijardi dolara, što je ogromna suma”, ali se situacija poboljšava i trgovinski promet između Moskve i Budimpešte za prvo polugodište 2017. se povećao se za oko 30%”, rekao je Péter Szijjártó.
Prema ministru, unatoč europski sankcijama i protumjerama Rusije, suradnja se ostvaruje u području upravljanja hranom i vodnim resursima, a količina izvoza farmaceutskih proizvoda u Rusiju raste.
“Naše tvrtke grade cjevovode s Rusijom i Mađarska zajedno s ruskim tvrtkama gradi nuklearnu elektranu”, rekao je Péter Szijjártó.
Mađarski ministar žali što su u Europskoj uniji ukorijenjeni dvostruki standardi i da si velike zemlje mogu priuštiti da posluju s Rusijom, uključujući i “ispod pulta”, a kritike zbog suradnje s Moskvom se uvijek upućuju protiv manje moćnih članica EU, poput Mađarske.
“Postoji mnogo snažnijih i bogatih zemalja koje u većoj mjeri posluju s Rusijom u mnogim područjima, ali nitko ništa ne pita o tome. Možemo vidjeti koje su tvrtke uključene u izgradnju novog kraka “Sjevernog toka” s Gazpromom. One definitivno ne predstavljaju zemlje srednje Europe”, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova.
Što se tiče kritika na račun istoka Europe, ako se netko usudi poslovati ili pokušati s Moskvom uspostaviti konstruktivan odnos, što se događa najbolje ilustrira članak kojeg je nakon predsjedničkih izbora u Češkoj danas objavio The Wall Street Journal.
WSJ: “Putinov partner u Europi osvojio veliku pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora u Češkoj”
U Češkoj je završen prvi krug predsjedničkih izbora na kojem je na popisu kandidata bila jedna od svjetskih sila – Rusija”, piše The Wall Street Journal. Miloš Zeman, koji se etablirao kao “Putinov partner” u Europi i zalaže se za veze s Rusijom više nego bilo koji od njegovih susjeda je osvojio je veliku pobjedu i dobio 40 posto glasova.
The Wall Street Journal navodi kako “Putinov partner u Europi”, Miloš Zeman, računa na ponovni izbor za predsjednika.
“Za 73-godišnjeg predsjednika su odnosi Češke Republike s Rusijom deset puta važniji od odnosa s europskim susjedima poput Francuske. Predsjednik Češke je također predložio da građani zemlje održe referendum o izlasku zemlje iz Europske unije i NATO pakta”, piše The Wall Street Journal.
Američki list citira Associated Press i navodi “kako je Miloš Zeman u prvom krugu osvojio veliku pobjedu, dobivši 40 posto glasova. U drugom krugu izbora će mu konkurencija biti bivši predsjednik Nacionalne akademije znanosti, Jiří Drahoš (68), koji ima prozapadne stavove”.
FOTO: Milos Zeman
“U svom poštovanju prema Putinu, Zeman je odobrio aneksiju Krima od strane Rusije i zračne udare na sirijske gradove, što zbunjuje mnoge Čehe, ali to nije problem za njegove birače. Odluka Europske unije da smjestiti tisuće izbjeglica u bivše komunističke države, kao što je Češka, pojačala je osjećaj da ove zemlje nemaju pravo glasa u najvećem klubu u Europi. Iako većina Čeha ima pozitivan stav o EU i ne želi je napustiti, mnogi se protive većoj integraciji, kao što je usvajanje europske valute ili smještaj imigranata”, nastavlja The Wall Street Journal.
“Prema regionalnim standardima, Zemana se svrstava među otvorene pristaše Putina. Pozvao je Ukrajinu da Krim zamijeni za ruski plin. U intervjuu za The Wall Street Journalu 2017. godine je Miloš Zeman predložio da se NATO pridruži rusko-američkom antiterorističkom savezu”, zaključuje The Wall Street Journal, koji je analizom pobjede Miloša Zemana u prvom krugu predsjedničkih izbora u Češkoj samo potvrdio da su Viktor Orban i njegov ministar Péter Szijjártó u pravu kada kažu da EU postoje dvostruki standardi, prema kojima je velikim i moćnim zemljama sve dopušteno, dok se manje i slabije zemlje, poput novih članica istoka Europe, kritiziraju zbog običnih izjava, dok na konkretnu suradnju s Moskvom ne smiju ni pomišljati.
wpDiscuz