Svjetski poznati slovenski filozof Slavoj Žižek u prošli utorak je gostovao na sveučilištu Yale u sklopu trodnevne manifestacije Bulldog Days namijenjene upoznavanju novoprimljenih studenata s fakultetom. U dvorani krcatoj studentima i budućim brucošima Žižek je sa članovima debatnog društva Yale Political Union raspravljao o današnjem stanju kapitalizma, tražeći odgovor na pitanje je li kapitalistički sustav „opijum za mase”. Glasoviti intelektualac i nesuđeni predsjednik Slovenije (kandidirao se na prvim slobodnim izborima 1990. godine) pozvao je na preispitivanje kapitalizma i upozorio da on više nije sinoniman s demokracijom otkako su nedemokratske nacije poput Kine i Singapura počele razvijati kapitalističku ekonomiju. Iako nije ponudio vlastitu viziju nove varijante kapitalizma, Žižek je ustvrdio da treba početi razmišljati o radikalnoj izmjeni njegova postojećeg stanja.
Novo osmišljavanje kapitalizma
„Bojim se da se ovaj vječni brak između demokracije i kapitalizma polako bliži kraju”, rekao je. „Moramo nanovo osmisliti kapitalizam.”
Ustanovio je da su se zapadne zemlje već više puta dosad suočile s preprekama za koje nisu znale pronaći učinkovita rješenja zbog nesposobnosti kritičke procjene kapitalizma i razmatranja radikalnih promjena. Pritom se pozvao na kolumnista New York Timesa Paula Krugmana koji je iznio sljedeću pretpostavku: čak i da su ljudi na samom početku 21. stoljeća znali da će 2008. doći do recesije, ne bi se ponašali ništa drukčije zbog svoje nesposobnosti redefiniranja kapitalističkog mentalnog sklopa. Drugi primjer toga Žižek vidi i u planovima Europske unije da nanovo stabilizira posrnulu grčku ekonomiju, o kojima je rekao:
„Svi znaju da su ti planovi totalno sranje. Neće uspjeti i svatko to zna, ali se svejedno pravimo da vjerujemo.”
Zabranjena umjetnost
Kapitalistički svjetonazor toliko je duboko ukorijenjen da ga većina ljudi bez pitanja prihvaća i djeluje u skladu s njim, dok su samo malobrojni u stanju uopće zamisliti ikakav pomak. No, vrijeme je da se zapadne nacije prestanu odupirati promjenama,poduzmu taj životno važan korak i počnu sanjati „radikalne snove”. Jer, prema njegovim riječima:
„Možemo zamisliti kraj planeta ili kraj svijeta – sve je to vrlo lako zamislivo. Ali zamisliti i najmanju promjenu u kapitalizmu, u tržištu, to nam je nemoguće.”
Spomenuo je i zakon koji je u travnju prošle godine uvela kineska vlada, a kojim se zabranjuju umjetnička djela na temu putovanja kroz vrijeme i paralelnih svemira. To je objasnio kao pokušaj obeshrabrenja građana koji bi se mogli usuditi pokušati zamisliti drugačiji život, ali i kao dokaz da su Kinezi „barem još uvijek sposobni sanjati”.
Problem nije u Madoffu
Jedan od uzroka neuspjeha u preispitivanju kapitalizma Žižek vidi i u utjecaju moćnih pojedinaca na vlasti. Primjerice, predsjednik Barack Obama i njegov prethodnik George W. Bush nagovorili su Kongres da 2009. godine prihvati 787 milijardi dolara vrijedan paket ekonomskih stimulacija nazvan Zakon o američkom oporavku i reinvestiranju, kojem se Kongres isprva snažno protivio. Žižek je upozorio na opasnost od stvaranja uvjeta u kojima moćni pojedinci imaju nesrazmjernu količinu utjecaja, čime se narušava demokratski proces i nanosi šteta kapitalističkom sustavu.
„Lako je kriviti ljude. Problem nije u ljudima kao što je Bernie Madoff – takvih ljudi ima uvijek”, rekao je Žižek. „Problem je bio društveni kontekst koji mu je dopustio da učini to što je učinio.”
nacional.hr