‘Pametna’ Sophia prepoznaje lica ljudi i njihove glasove, te daje vrlo zanimljive odgovore, no njeni ‘roditelji’, stručnjaci iz tvrtke “Hanson Robotics” iz Hong Konga, svom su ‘djetetu’ postavili vrlo visoke ciljeve – učiti, poboljšavati socijalne vještine, razvijati se te napredovati do stadija kada će se moći potpuno uklopiti među ljude.
Više nego bilo koja druga tehnologija, umjetna bi inteligencija mogla bitno transformirati našu budućnost. No, što razvoj umjetne inteligencije može uistinu značiti za čovječanstvo? Hoće li nam olakšati život ili će strojevi biti pametniji od nas te će nas učiniti zamjenjivima na tržištu rada? Kako će umjetna inteligencija utjecati na ratove, kako će utjecati na odabir karijere, poslovni svijet, društvo u cjelini i naš osobni osjećaj da smo ranjivo, ljudsko biće? Hoćemo li moći unapređivati sustave s umjetnom inteligencijom, a da oni pri tom i dalje rade ono što mi ljudi želimo, i to na siguran način, bez mogućnosti da budu hakirani. Tom se temom bavi sve više znanstvenika, no pitanja je trenutno mnogo više nego odgovora.
O nekima od tih pitanja porazgovarali smo s poznatim hrvatskim znanstvenikom i astronomom, Koradom Korlevićem. Pojam umjetna inteligencija, kako tvrdi, nije univerzalno definiran te može značiti mnogo toga.
“Informatičarima sam pojam umjetne inteligencije kreće od ekspertnog sustava za analizu slika ili pretragu baza podataka, dok za humaniste, kao i za većinu nas, taj pojam podrazumijeva računalo koje je razvilo samosvijest”, pojašnjava Korlević.
Cropix/arhivaCropix/arhiva
U Siriji su se borili roboti i nijedan nije oštećen
Upozorava da je umjetna inteligencija poput vode i vatre, što konkretno znači da je dobra sve dok služi čovjeku, no može biti i vrlo opasna ako izmakne kontroli.
“Moderan primjer mogla bi biti i atomska energija ili Nobelov dinamit – može se koristiti u miru, no svu svoju razornu moć pokazuje u ratu. Umjetna inteligencija se trenutno najžešće i razvija upravo za vojnu upotrebu. Polako postaje jasno da je sadašnji način ratovanja već istrošen i da vojnike za neke buduće ratove treba početi proizvoditi u tvornicama. Onaj tko u toj grani bude otišao korak dalje, taj će biti pobjednik. Sličan scenarij smo već imali prilike vidjeti u Siriji, krajem 2015. Riječ je o koti na kojoj je bio odašiljač Syiriatela. Na toj je koti stradalo sedamdeset vojnika, a od napadajućih desetak robota, niti jedan nije oštećen. U tom konkretnom slučaju, gdje su roboti pokazali svoju nadmoć, umjetna je inteligencija bila prisutna tek u tragovima, samo kako bi se isprobala efikasnost u praksi. Daleko od bojišnice, danas se isprobavaju i napadi rojevima mikro dronova”, kaže Korlević.
ProfimediaProfimedia
“Da bismo se mogli snaći u nadolazećem podatkovnom tsunamiju, nama ljudima treba partner, svojevrsni ‘bager za mozak’. Medicina, sudstvo u SAD i znanost, prva su mjesta gdje ćemo primjenu tih ‘bagera’ vidjeli u praksi. Nakon medicine, umjetna će inteligencija na velika vrata zakoračiti i u promet. Mi ljudi, naime, i nismo neki vozači, uzme li se u obzir naša brzina reakcije i sposobnost da nešto uočimo na vrijeme. No, svakako treba imati u vidu i to da je vrlo upitno prepuštanje kontrole umjetnoj inteligenciji nad svim tokovima, ne samo na području prometa i energije, vode, komunikacija, kao i to da roboti donose odluke na razini kompanija, pa i čitavih država. Naime, činjenica je da bi iza tih odluka stajao potpuno strojni, logički um”, kaže Korlević.
Dobar primjer takvog scenarija, podsjeća, mogli smo vidjeti u igrama koje je odigrao program “AlphaGo” – potezi su zbunjivali, ali su takvi potezi ujedno bili van onoga sto je čovjek ikada odigrao i što je vrlo važno – bili su pobjednički.
Što ako umjetna inteligencija izmakne kontroli?
“To je pitanje na koje, iz današnje perspektive, nemamo odgovor jer nemamo apsolutno nikakvog iskustva s takvim scenarijima, stoga o mogućim posljedicama možemo samo nagađati. Dio priče, koji već sada znamo, je da se proces koji je počeo ne da zaustaviti bez apsolutnog dogovora, koji je, zbog industrijskog i vojnog rivalstva, nemoguć”, kaže Korlević.
Pandorina kutija je otvorena te nam sada ostaje da pratimo što će iz nje iskakati.
Pogledamo li biološki svijet, samosvjesni entitet, tvrdi znanstvenik, treba prvenstveno zaštititi sebe.
ProfimediaProfimedia
“Nešto mi govori da nam roboti, ukoliko postanu samosvjesni, to neće otkriti sve dok se u potpunosti ne zaštite od nas ljudi. U posljednjem slučaju, kada je postojalo više vrsta Homo-inteligentnih bića, sve su te vrste završile loše, osim ljudske vrste. No, sada bi se stvari mogle promijeniti. Cilj samosvjesne, umjetne inteligencije, mogao bi biti spoznaja, razmnožavanje, put u svemir, te bi se sada moglo lako dogoditi da mi ljudi, budemo oni koji su najgluplji”, upozorava Korlević.
Ističe kako se rizik od neželjenih posljedica, koje po čovječanstvo može imati brz razvoj i napredak umjetne inteligencije, može smanjiti konstantnim istraživanjima te investiranjem u nova znanja.
Idućih 20 godina svijet će biti zanimljivo mjesto
“Stalno ulaganje u istraživanje i učenje ne odnosi se samo za znanstvenike, inženjere, učenike. O toj bi temi trebali učiti i zakonodavci, upravljačka struktura države, zastupnici u parlamentima, a nešto mi govori da će biti itekako čupavo”, kaže naš sugovornik te upozorava kako postoji i još jedna mogućnost, a to je da se naša civilizacija, u novim okolnostima, možda neće ponašati kao cjelina.
“Jedan veliki dio društva je apsolutno protiv svih suštinskih promjena te traži samo sigurnost i nastavak ovog sustava doživljajne ekonomije. Drugi, mnogo manji dio stanovnika, nije nikada prihvatio taj pad interesa za znanost i rast pseudoznanosti svih vrsta. Taj se dio ljudi polako odvaja i u nekom skorom, budućem vremenu, upravo su oni intelektualni partner umjetnoj inteligenciji. To je onaj dio populacije koji će prihvatiti direktnu vezu na stroj, /Homo symbiota/, to su oni koji su, sebe i svoju djecu, genetski modificirali tako da stignu pratiti ludu trku umjetne inteligencije. To bi mogla biti /Homo superior/ vrsta ljudi”, smatra Korlević.
Podsjeća kako na Zemlji u posljednjih 140.000 godina nije bilo lako, no svijet će, kako predviđa, tek u narednih dvadesetak godina, biti vrlo zanimljivo mjesto.
“Onom dijelu čovječanstva koje misli da se ne može napraviti ništa poručujem neka uzme kokice i uživa u showu koji slijedi. Tko misli da se može biti partner umjetnoj inteligenciji, neka već sada zavrne rukave i počne učiti”, poručuje znanstvenik Korlević, piše 100posto.
wpDiscuz