Dan nakon proglašenja neovisnosti Katalonije na što je Madrid odgovorio uvođenjem izravne uprave nad tom sjeveroistočnom pokrajinom, dugotrajna kriza u Španjolskoj ulazi u subotu u novu fazu s mnogo neizvjesnosti.
Španjolski premijer Mariano Rajoy otpustio je katalonskog predsjednika vlade Carlesa Puigdemonta i potpredsjednika Oriola Junquerasa te naredio španjolskim ministarstvima preuzimanje dužnosti katalonskih ‘ministarstava’.
Za dva mjeseca prijevremeni izbori
To izravno upravljanje trebalo bi trajati dva mjeseca do izbora u Kataloniji koje je Rajoy najavio za 21. prosinca. Nije, međutim jasno mogu li prijevremeni izbori razriješiti krizu. Jedna anketa koju su prije tjedan dana objavile katalonske novine El Periódico pokazala je da bi rezultati vjerojatno bili slični onima na posljednjim izborima 2015. kada je koalicija stranaka za neovisnost formirala manjinsku vladu.
Koaliciju “Zajedno za Da”, sastavljenu od desnog centra i ljevice, na putu prema proglašenju republike podržava antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) s kojom imaju većinu u parlamentu.
Samo polovica Katalonaca za nezavisnost
Neke ranije ankete su pokazivale da je Katalonija podijeljena, te da je oko 50 posto stanovnika za neovisnost, a 50 posto protiv. Na referendum protivan španjolskom ustavu izašlo je 2,3 milijuna od 5,3 milijuna birača s pravom glasa od kojih je 90 posto izabralo uspostavu samostalne republike. Zagovornici ostanka u Španjolskoj uglavnom nisu izašli na birališta.
Izlaznost od 43 posto jednaka je izlaznosti na referendum u Hrvatskoj 2012. za ulazak u Europsku uniju koji je slijedio godinu dana poslije. EU je u petak ponovno podržao Rajoya te se usprotivio neovisnosti Katalonije.
Na temelju rezultata referenduma koalicija “Zajedno za Da” i CUP izglasali su neovisnost pokrajine gdje se proizvede petina svih roba i usluga u Španjolskoj. S vijećnica više katalonskih gradova uklonjene su španjolske zastave, a deseci tisuća ljudi na ulicama proslavili su odluku parlamenta. Zasad nema incidenata.
Zagovornici neovisnosti pozvali su stanovnike na neposluh kao odgovor na mjere Madrida. Službenici su dobili uputstva kako pružati miran otpor. Nepoznato je hoće li ti zahtjevi biti ispunjeni.
Rajoyeva vlada je poručila da neće nasilno reagirati već djelovati “mirnim” i “umjerenim” mjerama no također je nepoznato kako će postupiti ako sadašnja katalonska administracija odbije napustiti urede.
Neizvjesno kako će reagirati policija
Dio analitičara strahuje da bi to moglo rezultirati uhićenjima i naguravanjem, posebno bude li reagirala španjolska nacionalna policija. Ona je zajedno sa španjolskom civilnom gardom prisilno micala građane koji su mirno tijelima blokirali ulaze na birališta tijekom referenduma 1. listopada onemogućujući tako odnošenje biračkih kutija.
Jedan od glavnih problema za uvođenje direktne kontrole je katalonska autonomna policija ‘Mossos d’Esquadra’ koja je tijekom referenduma odbila spriječiti stanovnike da glasuju, oglušivši se o nalog suda. Rajoy je rekao da je generalni direktor katalonske policije otpušten.
No dio katalonske policije koji podržava neovisnost poručio je da će odbiti nalog snaga reda iz Madrida te neće sudjelovati u smjenjivanju aktualnih katalonskih ‘ministara’ i zastupnika. Čini se kako je 17.000 katalonskih policajaca podijeljeno na one koji podržavaju neovisnost i onih koji žele biti dio Španjolske.
Šef katalonske policije Josep Lluis Trapero, koji je pod istragom zbog neposluha tijekom referenduma, morat će djelovati po zapovijedi novih nadređenih. Bude li potrebno Madrid katalonske policajce može zamijeniti španjolskom nacionalnom policijom i civilnom gardom.
Madrid preuzima kontrolu nad financijama
Španjolsko ministarstvo gospodarstva već je preuzelo kontrolu nad katalonskim financijama blokirajući uporabu javnih fondova za organiziranje referenduma i aktivnosti vezanih za nezavisnost. Ono sada direktno uplaćuje novac osnovnim javnim službama u Kataloniji.
Prema novim mjerama Madrid preuzima potpunu kontrolu nad financijama. U strahu od povećanja poreza tijekom nove administracije, ili nakon odcjepljenja, brojne su tvrtke već izmjestile svoja sjedišta izvan Katalonije. Moguće je da zagovornici neovisnosti prestanu plaćati poreze u španjolski proračun.
Španjolska vlada je inicijalno najavila prije tjedan dana preuzimanje kontrole nad javnom katalonskom televizijom TV3, no na kraju je odustala od tog plana. Mediji bi mogli imati važnu ulogu u nadolazećim danima, a pristranost u izvještavanju zabilježena je s obje strane, i u Barceloni i Madridu.
Popis mjera koje je Španjolska počela uvoditi od sinoć
Popis mjera koje je španjolska vlada sinoć počela uvoditi u Kataloniji nekoliko sati nakon što je katalonski parlament izglasao nezavisnost pokrajine na sjeveroistoku.
– Raspuštanje katalonskog regionalnog parlamenta i sazivanje izbora u Kataloniji za 21. prosinca.
– Španjolska vlada je predložila Ustavnom sudu poništenje odluka donesenih u petak u katalonskom parlamentu gdje je izglasana nezavisnost.
– Otpuštanje predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta, potpredsjednika katalonske vlade Oriola Junquerasa i ostatka ‘ministara’ (consellers) katalonske vlade.
– Odabir španjolskih ministarstava kao organa koji će preuzeti dužnosti svakog od katalonskih ‘ministarstava’ (consellers)
– Zatvaranje ureda predsjednika i potpredsjednika katalonske vlade.
– Ukidanje Savjeta za nacionalnu tranziciju, tijela kojeg je osnovala katalonska vlada 2013. i čiji je zadatak savjetovanje u procesu osamostaljenja.
– Ukidanje Diplocata, tijela zaduženog za javnu diplomaciju Katalonije u svijetu.
– Ukidanje katalonskih delegacija u svijetu, poznatih kao “veleposlanstva” Katalonije, osim u Bruxellesu.
– Otpuštanje delegata katalonske vlade u Bruxellesu i Madridu.
– Otpuštanje generalnog tajnika odjela unutarnjih poslova i generalnog direktora katalonske autonomne policije.
Mjere, koje nisu nikada korištene od kada je prije 39 godina uvedena demokracija u Španjolsku, najavio je premijer Mariano Rajoy u Madridu. One proizlaze iz članka 155. španjolskog ustava te ih središnja vlada može primijeniti kada neka od 17 autonomnih pokrajina odbija primijeniti odredbe ustava donesenog 1978.
wpDiscuz