Iduća zlatna groznica možda će se dogoditi u švicarskoj kanalizaciji. Naime, znanstvenici sa švicarskoga Instituta tehnologije ispitivali su postrojenja za pročišćenje otpadnih voda diljem zemlje te ustanovili da kroz odvodni sustav svake godine prođu 43 kilograma zlata i 3 tone srebra čija se vrijednost procjenjuje na 3,1 milijuna dolara.
Uz zlato i srebro u mulju su pronađeni i drugi metali poput tantala i germanija koji se često koriste u tehnološkom i medicinskom sektoru. U prosjeku oko 70 posto svjetskog zlata prolazi kroz švicarske rafinerije.
“Često čujete priče o ljutitim supružnicima koji u gnjevu bacaju prstenje u wc školjke, no ovdje, nažalost nismo pronašli nakit”, kaže u smijehu autor izvješća Bas Vriens.
Količina zlata i srebra u otpadnim se vodama mjeri u mikrogramima ili čak nanogramima, pa nije vrijedno tragati za ovim ostacima plemenitih metala osim u iznimno rijetkim slučajevima.
Distribucija određene količine rijetkih materijala varira ovisno o dijelu Švicarske. Značajnija je količina zamijećena u kantonu Juri, zbog razvijene industrije satova u kojoj se zlato koristi kao ukras.
Znanstvenici tvrde da koncentracije zlata pronađene u otpadnim vodama ne predstavljaju rizik za okoliš. Njihova je količina ispod granica koje ugrožavaju ljudske živote, a ponovna eksploatacija tog plemenitog metala u većem dijelu zemlje ne bi bila isplativa.
No nekoliko je gradova u kojima zamisao o vađenju zlata iz kanalizacije ne bi bila neutemeljena. Riječ je o Ticinu, gradu s rafinerijom plemenitih metala. Njihova koncentracija u otpadnim vodama bila bi dovoljno visoka da opravda sredstva koja bi se morala uložiti u eksploataciju.
Istraživanja su provedena u 64 postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda širom Švicarske. Istodobno je riječ o prvom sustavnom istraživanju otpadnih voda provedenom u švicarskim gradovima.
Švicarske vlasti još nisu odlučile što će sa zlatom iz kanalizacije, no bez sumnje neće dopustiti da propadne.