Srijeda, 4 lipnja, 2025

HOĆE LI SVIJET REAGIRATI? Upravo traje posljednje poglavlje genocida nad kršćanima u Iraku i Siriji

Vrlo
- Advertisement -

Želimo li biti generacija koja je stajala po strani dok su kršćani gotovo u potpunosti nestali iz drevnih domova koje su zauzeli još od dana Novoga zavjeta?  Hoće li Trumpova administracija i ovaj kongres dopustiti da se pod njihovim nadzorom dogodi ova povijesna i spriječiva tragedija? Pitanja su to koja postavlja ugledni američki magazin Foreign Policy u članku koji upozorava na nestanak kršćana iz Iraka i Sirije. Tekst je s engleskog jezika za Dnevnik.ba prevela i prilagodila Ana Krezo.

Kršćani na Bliskom istoku su na granici katastrofe, a ako ne djelujemo uskoro, u roku od nekoliko tjedana, maleni ostaci kršćanskih zajednica u Iraku uglavnom će biti iskorijenjeni genocidom koji je počinjen protiv kršćana u Iraku i Siriji, piše Foreign Policy.

Druge globalne krize kao što je nuklearni avanturizam Sjeverne Koreje možda dominiraju naslovima, ali ova tragedija se razvijala u agonizirajućem usporenom kretanju tijekom proteklog desetljeća, ona je neželjena posljedice previranja i sektaških sukoba koje je pokrenuo rat u Iraku 2003. godine. Saddam Hussein nije bio zaštitnik kršćana, ali snaga vakuuma koja je došla nakon njegova pada pogoršala je stanje za kršćane u Iraku. Administracija Georgea W. Busha pokušala je pomoći prognanim kršćanima i drugim vjerskim manjinama, ali je imala pune ruke posla izbjegavanjem poraza u širem građanskom ratu.

Obamina se administracija suočila s još strašnijomo kampanjom istrebljenja koju je pokrenula tzv. Islamska država, što je dovelo do smrti i raseljavanja kršćana. Obamina administracija se zatekla u vlastitim bolnim dvojbama jer se pokušala boriti protiv Islamske države, oslanjajući se na lokalne milicije koje su kovale tajne planove s kršćanskim tlom. Rezultat je bio ubrzan kršćanski egzodus i istrebljenje onih koji su ostali.

Birokrati u Obaminoj administraciji složili su problem blokirajući napore usmjeravanja nekih sredstava kako bi pomogli mjesnim crkvenim skupinama i drugim vjerskim organizacijama koje su pružale skoro cijelu humanitarnu pomoć kršćanskim zajednicama koje pate. Njihova razjašnjenja proizlazila su iz promišljenog pogrešnog tumačenja humanitarnih načela i želje da se izbjegne pojava favoriziranja kada je bilo toliko mnogo patnji. Ovakva zbunjujuća preciznost prevladala je unatoč javnom priznanju Obamine administracije da su kršćanske i druge vjerske manjine poput Yazida bile žrtve genocida i suočene s istrebljenjem ukoliko im se ne pomogne.

Kampanja protiv tzv. Islamse države koju je Obama ubrzo pokrenuo, a pojačana je pod Trumpom, pokušava vratiti zemljišta, ali kršćani nemaju puno koristi od američke i U.N.-ove  humanitarne i stabilizacijske pomoći. Druge različite frakcije u koalicija protiv Islamske države izgledaju previše spremne za razmatranje drugih planova za novooslobođene teritorije. Neke zajednice, kao što su maleni kršćanski džepovi u Mosulu, gotovo su zauvijek izgubljene. Nekolicina kršćanskih sela u Ninivejskoj nizini pokušavaju opstati, počevši od bolnog procesa obnove s fondovima koje su prvenstveno darovale neke međunarodne humanitarne organizacije kao što su Vitezovi Kolumba i Pomoć Crkvi u Potrebi, te mađarska vlada, i održane živim zbog hitnih pomoći lokalnih katoličkih i pravoslavnih biskupija.

Godinama je humanitarna pomoć kroz lokalne katoličke i pravoslavne crkve pružala su hranu, sklonište, medicinsku i obrazovnu pomoć kršćanima, Yazidima i nekim muslimanima, interno raseljenim ljudima i izbjeglicama, ali su ti resursi iscrpljeni, a sada su se oči lokalnih zajednica okrenule Washingtonu, gdje američki politički čelnici razmišljaju o pojačavanju značajne humanitarne pomoći američke vlade.

Najbistriji i najbolji put do spašavanja uključuje zakon H.R. 390 – “Hitna pomoć i odgovornost za genocid u Iraku i Siriji , Act iz 2017. “, koji je suradnja predstavnika  Chris Smitha i Anna-e Eshoo, koji će eksplicitno ovlastiti Trumpovu upravu  i buduće uprave, na mogućnost usmjeravanja postojećih  sredstva za hitnu pomoć na teren vjerskih i etničkih manjinskim zajednicama koje su bile žrtve genocida.

Njihov prolaz također će signalizirati lokalnim partnerima prioritet Sjedinjenih Država da zaštiti najugroženije žrtve od izumiranja. Unatoč jednoglasnom usvajanju u Domu, zakon je propao u Senatu. Osim ako senator Bob Corker, predsjednik Odbora za vanjske odnose Senata i vodstvo Senata ne priznaju egzistencijalnu žurnost za preživjele genocida na terenu, te stoga prioritet prebace na HR 390 sada – ili ako drugi poduzetni senatori ne pronađu način djelovanja bez obzira na to – ovaj zakon bi se mogao „uvući“ u već prepunjen kalendar Senata (koji je još više pretrpan očiglednom i sveobuhvatnom krizom zbog uragana na jugu Amerike).

Dodatni put bi bio da Trumpova administracija iskoristi postojeće kongresno odobrenje za fiskalnu godinu 2017., zajedno s izvršnim pravima, već sada da da izravnu hitnu pomoć i pomoć ugroženim bliskoistočnim kršćanima i Yazidima. Njihova  nesreća je tragedija koju mnogi u Trumpovom timu razumiju nagonski, a mnogi su visoki dužnosnici govorili o njihovoj zabrinutosti za taj problem, počevši od samog predsjednika.

Ali uprava ima više drugih izazova koji se natječu za pažnju, stoga baviti se ovim potrebama zahtijeva fokus i ustrajnost.

Situacija je mračna, ali još uvijek ima nade. Neke izbjeglice se vraćaju, a ako dobiju adekvatnu, ciljanu pomoć odmah, to bi moglo biti dovoljno da bi ostatak kršćanstva nastavio živjeti u rodnom mjestu Novog zavjeta.

Ali to bi moglo zahtijevati da američki političari uzmu stranicu iz Starog zavjeta. Esterina knjiga pripovijeda priču o dobro smještenom miljeniku u dvorištu kralja Perzije. U to su se doba lokalne političke frakcije zavjerile da istrijebe još jednu vjersku manjinu, Židove, a kraljicu Ester je izazvao njen očuh  kako bi iskoristio njezin politički utjecaj da intervenira u njihovo ime. Mordekajove riječi propovijedaju kroz stoljeća: “A tko zna da niste došli u kraljevstvo za takvo vrijeme?”

Alternativa je turobna i  treba probuditi savjest ljudi svake vjere i uvjerenja. Ako ne djelujemo uskoro, možemo svjedočiti posljednjem poglavlju genocida kojeg smo mogli spriječiti.

Dnevnik.ba

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest


14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Pravo iz furune

Govor za koji povijest nema uzor

Nagledali su se naši očevi lijesova svojih sinova. I previše. Cijelo dvadeseto stoljeće Balkana moglo bi se, kad bi...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -