CIA je početkom ovog mjeseca objavila ažurirane podatke o zemljama svijeta poznate kao The World Factbook ili CIA World Factbook. Riječ je o informacijama koje služe za službenu uporabu američkih vlasti, a u kojima se pruža jasan pregled demografije, geografije, komunikacije, državnih tijela, gospodarstva i vojnih struktura zemalja svijeta.
Vlasti u SAD-u su i ove godine posebno tretirale problem nezaposlenosti mladih osoba od 15 do 24 godine, a BiH se našla na samom vrhu liste od 134 zemlje, daleko ispred Jemena, Alžira i Etiopije.
Nezaposlenost mladih osoba u BiH, prema podacima CIA-e, iznosi čak 62,8 posto, a kao relevantni podaci korišteni su oni iz 2012. godine. Odmah ispod BiH nalaze se Kosovo i Grčka s 55,3 posto, zatim Makedonija s 53,9 posto, Španjolska s 53,2 posto, Južna Afrika (51,5 posto), Srbija (51,1 posto), Gvajana (46,1 posto), Hrvatska (43,1 posto) i Tunis (42,3 posto).
I bez CIA-ih podataka sve upućuje da je nezaposlenost problem broj jedan mladih u BiH. Ukupna populacija mladih je osjetljiva grupa i mnogo bliža granici siromaštva, nego populacija odraslih. Mladi koji nisu nastavili obrazovanje nakon završene osnovne škole imaju najveći udio u siromašnoj populaciji – 57%. Siromaštvo, propalo gospodarstvo i novi surovi zakoni tržišta, kao i često nepostojanje jasnih kriterija pri zapošljavanju, mlade dovodi u poziciju besperspektivnosti – posljedice: kriminal, odlazak iz zemlje, pasivnost, korupcija, ne osnivanje obitelji.
– Preduga pauza od završetka školovanja do prvog zaposlenja dovodi do slabljenja samopouzdanja kod mladih ljudi, često i depresivnosti, što utječe na to da mladi napuštaju ovu zemlju u potrazi za nekim boljim životom gdje ih se više cijeni, poštuje, primjećuje njihov rad i čuje njihov glas-mišljenja je Ivo Božić, potpredsjednik udruge Vrisak. On za Hrvatski Medijski Servis ističe kako bi mladi radili u BiH da imaju posao, ali ne otvaraju se nova radna mjesta.
-Mladi nisu obučeni niti im država daje olakšice da sami pokrenu biznis i stvore radna mjesta, i za sebe i za druge. Razlog je jako loša ekonomska situacija, pogrešne vrijednosti sustava jer znamo kako kod nas funkcionira sustav zapošljavanja. To ostavlja jako frustrirajuće posljedice na mlade, ali mladi i dalje jednostavno nemaju hrabrosti dignuti glas, jer se boje za svoje sutra i svi žive u nekom iščekivanju da će posao doći sam od sebe ili da će netko drugi misliti i raditi za njih. Predugo čekanje je posljedica države i njenog uređenja, jer nemaju sluha za mlade ljude i ne rješavaju neke druge probleme koji traju već 20 godina.
A posljedica nezaposlenosti jest sve više izraženi trend iseljavanja stanovništva, a naročito mladih ljudi. Prema nekim podatcima BiH je od rata do ove godine napustilo oko 230. 000 uglavnom mladih ljudi. Ovakav trend nastavljen je i u 2017. godini.
Kako veliki broj Hrvata iz BiH ima i hrvatsko državljanstvo, odnosno i oni su građani EU, čini se da je među njima najveće broj odlazaka. Usporede li se podatci za posljednje tri godine, kada je iz BiH otišlo oko 70 tisuća građana, među njima je bilo oko 16 tisuća, što je oko 24 posto. Ostalo su Bošnjaci, kojih, također znatan broj ima hrvatsku putovnicu, posebice u Bosanskoj Krajini, te Srbi.
Ukoliko se nešto drastično ne promijeni, a imajući u vidu politiku koja se vodi od rata na ovamo, BiH će postati, ako već nije zemlja staraca. Podatci o stalnom smanjenu broja djece koja se upisuju u osnovne i srednje škole te sve manji broj studenata pokazatelj su negativnih trendova, koji su posebice ove godine izraženi u cijeloj zemlji.
Koliko je stanje dramatično govori podatak da je u Republici Srpskoj u 2017/2018. školsku godinu prvi put je upisano manje od 10.000 prvačića, a u odnosu na isto razdoblje lani, upisano je oko 570 manje djece ili cijela jedna osnovna škola! Ništa bolja situacija nije ni u Federaciji BiH. U proteklih deset godina samo na području Tuzlanskog kantona došlo je do pada broja učenika upisanih u osnovne i srednje škole. Od 2006. do danas u osnovne škole upisano ih je 14.184 manje, dok sustav srednjeg obrazovanja bilježi pad od 9.182 učenika.
Prema podacima iz Grada Mostara u prve razrede upisano 1001 dijete. Kada se usporedi broj upisane djece u škole s prethodnim godinama, dobije se podatak kako se broj djece nije smanjio u odnosu na prošlu ili pretprošlu godinu. Međutim, kada se usporedi s podacima iz 2005. kada je upisano 1400 djece, vidi se kako je pad evidentan. Također, prije 12 godina broj djece koja upisuju prvi razred osnovne škole manji za gotovo 30 posto./L.M./HMS/
wpDiscuz