ZAGREB Većina općinskih komiteta Saveza komunista Hrvatske konstatirala je početkom ožujka 1989. godine da se u »javnosti izrazito negativno gleda na pokušaje, a i osnivanje raznih saveza i političkih partija u SR Hrvatskoj«. Većina je općinskih komiteta zaključila da takvi savezi nisu potrebni, da su štetni te »da je nedopustivo osnivati nove političke stranke, pogotovo s nacionalnim predznakom«. Citirane rečenice zapisane su u materijalu pripremljenom za 142. sjednicu Predsjedništva Centralnog komiteta SKH.
Partijski aparat
Ta je sjednica održana 9. ožujka 1989. godine, a te je donedavno nedostupne povijesne dokumente moguće čitati zahvaljujući izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koje je u svibnju na inicijativu Mosta usvojio Sabor. Tim izmjenama postali su dostupni dokumenti koji se tiču SKH, ali i republičkih organa, a koji su nastali prije 22. prosinca 1990. godine. To znači da se na golemi broj dokumenata više ne primjenjuje odredba o proteku od najmanje 30 godina, koliko je uobičajeno potrebno da bi neki dokument postao dostupan javnosti.
Otkako su 22. svibnja izmjene i dopune Zakona stupile na snagu u Hrvatskom državnom arhivu bilježe povećani interes za građu koja se tiče Centralog komiteta SKH i Službe državne sigurnosti Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova, uobičajeno zvane Udbom. Prema podatcima Hrvatskog državnog arhiva u svibnju prošle godine dokumente iz fonda Službe državne sigurnosti tražila su 24 korisnika, a u svibnju ove godine njih 39. U cijelom lanjskom lipnju dokumente iz tog fonda tražilo je 28 korisnika, a do 13. lipnja ove godine njih 32. Što se tiče fonda CK SKH lanjskoga svibnja bilo je 12 zahtjeva za dokumentima, a ovoga svibnja 21. U lipnju prošle godine dokumente iz tog fonda proučavalo je 16 korisnika, a u prvih 13 dana lipnja ove godine njih 15.
Samo iz dokumentacije koja se tiče 142. sjednice Predsjedništva CK SKH razvidno je da je partijski aparat u to doba, a tada nitko nije znao da će za osam mjeseci pasti Berlinski zid, a za manje od godinu dana biti legalizirano višestranačje u SR Hrvatskoj, bio visokoorganiziran i efikasan. Predsjedništvo je 2. ožujka naredilo predsjednicima predsjedništava općinskih komiteta (njih 115) da već sljedećeg dana moraju održati zatvorene sjednice i ocijeniti ključne aspekte političke situacije. Ti su aspekti bili podijeljeni u deset točaka, a peta se odnosila na »raspoloženje javnosti u odnosu na pokušaje osnivanje raznih saveza i političkih partija u SR Hrvatskoj«. Izvjestiteljica za tu točku na sjednici Predsjedništva bila je Mirjana Poček-Matić. Najkasnije do subote 4. ožujka u 14 sati svi izvještaji morali su biti – kurirom ili teleksom – dostavljeni u Predsjedništvo.
Većina je općinskih komiteta konstatirala »da su neprihvatljiva osnivanja novih saveza ili partija, jer isključivo vode borbu za vlast i skidanje SK sa scene te doprinose destabilizaciji zemlje«. Javnost se čudi, javljano je s terena Predsjedništvu CK SKH, zašto »odgovarajući organi ne poduzimaju ustavom i zakonom predviđene mjere«.
Određene simpatije
Ocjena općinskih komiteta nije bila jednoglasna. Dio njih izvještava da je naraslo raspoloženje i da je potrebna demokratizacija, ali u okviru Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske. Tek manji dio upozorava, kako je navedeno u dokumentu, da postoje određene simpatije za formiranje alternativnih saveza i stranaka, ali ne na nacionalističkog osnovi i u cilju rušenja socijalističkog samoupravljanja.
Kao skupina koja sa simpatijama gleda na pokušaje osnivanja političke konkurencije Savezu komunista apostrofirani su intelektualci, a posebno ih je apostrofirao Općinski komitet zagrebačke općine Trnje. Pod ingerencijom tog komiteta bio je zagrebački Filozofski fakultet, središte humanističke inteligencije, pa ne čudi to što je upravo taj komitet uočio intelektualce kao simpatizere promjena.
U više izvještaja s terena spomenuta je i Hrvatska demokratska zajednica. Na tribini održanoj u Društvu hrvatskih književnika 28. veljače 1989. godine Franjo Tuđman je najavio osnivanje HDZ-a, a više je općinskih komiteta izvijestilo da javnost »oštro osuđuje zbivanja, pa i medijsku promociju, vezano za osnivanje Hrvatske demokratske zajednice«. Javnost iz više općina tražila je i da se »energično suzbiju, onemoguće, spriječe svi pokušaji oživljavanja nacionalizma, posebno kroz javno djelovanje nacionalista, »maspokovaca«, i drugih koji djeluju s nacionalističkih pozicija«. /novi list
wpDiscuz