O tome da država BiH, kao i entiteti, ide u pogrešnom smjeru, nije ni trebalo provoditi istraživanje, ali jedno, koje je provedeno u drugom tromjesečju ove godine za potrebe međunarodne zajednice i pojedinih političkih stranaka te za očito usmjeravanje budućih trendova i politika međunarodnih administracija, pokazalo je kako je stanje u Republici Srpskoj manje pesimistično nego u FBiH.
O tome da država BiH, kao i entiteti, ide u pogrešnom smjeru, nije ni trebalo provoditi istraživanje, ali jedno, koje je provedeno u drugom tromjesečju ove godine za potrebe međunarodne zajednice i pojedinih političkih stranaka te za očito usmjeravanje budućih trendova i politika međunarodnih administracija, pokazalo je kako je stanje u Republici Srpskoj manje pesimistično nego u FBiH.
Međunacionalne napetosti
Tako samo pet posto građana u Federaciji BiH smatra kako entitet ide u dobrom smjeru, dok stanje lošim ocjenjuje više od 90 posto anketiranih građana iz svih dijelova toga entiteta, kao i nacionalnosti.
Nezaposlenost najvećim problemom smatra više od 50 posto građana i tu su jedinstvena oba entiteta, dok se, zanimljivo je, politička situacija smjestila na treće mjesto, odmah iza korupcije. U RS-u su pak na drugom mjestu ekonomija i siromaštvo, a politička situacija i nije osobit problem.
Zanimljivo je kako Hrvati ponajprije smatraju da su se međunacionalni odnosi pogoršali u posljednjoj godini dana, dok to najmanje kao problem vide Srbi, što je i posve logično, piše Vecernji.ba. Pri tome, proces pomirenja važnim smatra 90 posto anketiranih, a gotovo jednako toliko ističe kako su političke stranke zainteresirane za zloupotrebu nacionalnih napetosti za ostvarenje vlastite koristi.
Više od polovine građana istodobno smatra kako nacionalne napetosti mogu dovesti do oružanog sukoba, a gotovo jednak broj je i onih koji taj scenarij vide s raspletom koji bi doveo do raspada države. Od radikalnoga ekstremizma definitivno najviše strahuje Srba – skoro tri četvrtine, dok je jednak broj Hrvata i Bošnjaka po istom pitanju.
Istodobno, prema istraživanju, dvije trećine građana zabrinute su zbog stranih utjecaja na zbivanja u BiH i političke poslove.
Za razliku od jednog nedavnog navodnog istraživanja, po kojemu Hrvati nisu prednjačili oko europskih integracija, ovo je potvrdilo kako tek jedan od deset Hrvata ne podržava pristup EU.
Leglo korupcije
Istodobno, kod Srba je polovina onih koji se protive takvom putu BiH. Anketirani birači na vrh su postavili političke stranke kao najkorumpiranije, nakon čega slijede vlade, pravosudne institucije i zdravstvene ustanove.
Najspornijim pri tome građani smatraju zapošljavanje u javnoj upravi, koju smatraju leglom korupcije..
Odreda su slična razmišljanja među Hrvatima, Srbima i Bošnjacima o posljedicama korupcije, njezinu iskorjenjivanju, ali i o tome da ni jedan zakon ne može promijeniti uvriježeno stanje.
Tako samo pet posto građana u Federaciji BiH smatra kako entitet ide u dobrom smjeru, dok stanje lošim ocjenjuje više od 90 posto anketiranih građana iz svih dijelova toga entiteta, kao i nacionalnosti.
Nezaposlenost najvećim problemom smatra više od 50 posto građana i tu su jedinstvena oba entiteta, dok se, zanimljivo je, politička situacija smjestila na treće mjesto, odmah iza korupcije. U RS-u su pak na drugom mjestu ekonomija i siromaštvo, a politička situacija i nije osobit problem.
Zanimljivo je kako Hrvati ponajprije smatraju da su se međunacionalni odnosi pogoršali u posljednjoj godini dana, dok to najmanje kao problem vide Srbi, što je i posve logično. Pri tome, proces pomirenja važnim smatra 90 posto anketiranih, a gotovo jednako toliko ističe kako su političke stranke zainteresirane za zloupotrebu nacionalnih napetosti za ostvarenje vlastite koristi.
Više od polovine građana istodobno smatra kako nacionalne napetosti mogu dovesti do oružanog sukoba, a gotovo jednak broj je i onih koji taj scenarij vide s raspletom koji bi doveo do raspada države. Od radikalnoga ekstremizma definitivno najviše strahuje Srba – skoro tri četvrtine, dok je jednak broj Hrvata i Bošnjaka po istom pitanju.
Istodobno, prema istraživanju, dvije trećine građana zabrinute su zbog stranih utjecaja na zbivanja u BiH i političke poslove.
Za razliku od jednog nedavnog navodnog istraživanja, po kojemu Hrvati nisu prednjačili oko europskih integracija, ovo je potvrdilo kako tek jedan od deset Hrvata ne podržava pristup EU.
Leglo korupcije
Istodobno, kod Srba je polovina onih koji se protive takvom putu BiH. Anketirani birači na vrh su postavili političke stranke kao najkorumpiranije, nakon čega slijede vlade, pravosudne institucije i zdravstvene ustanove.
Najspornijim pri tome građani smatraju zapošljavanje u javnoj upravi, koju smatraju leglom korupcije..
Odreda su slična razmišljanja među Hrvatima, Srbima i Bošnjacima o posljedicama korupcije, njezinu iskorjenjivanju, ali i o tome da ni jedan zakon ne može promijeniti uvriježeno stanje.
Zoran Krešić l Večernji list
wpDiscuz