Predsjedničina preporuka vuče kola u drugom smjeru, a kosi se i s Vladinim stavovima iz strategije upravljanja javnim dugom. U dijelu monetarne politike preporuke se uglavnom oslanjaju na stavove i tekstove Marijane Ivanov, profesorice na Ekonomskom fakultetu Zagreb koja je i sama izračunala da bi devalvacija povećala udio javnog duga u BDP-u 7 postotnih poena, a proporcionalno tome rasle bi i rate eurskih kredita. HNB tvrdi da bi ukupni dug svih sektora skočio 51 milijardu kuna ili 15% BDP-a
– Javni bi dug porastao, ali države ionako ne vraćaju glavnicu, nego je trošak na kamatama, komentirala je jučer Ivanov, koja smatra da je slabljenje kune do najviše 2 % godišnje cijena koju bismo trebali platiti da bismo ojačali izvoz i digli konkurentnost jer ne rješavamo strukturne slabosti. Predsjednica se tako uplela u veliku raspravu među hrvatskim ekonomistima pa je saborski zastupnik i pretendent na guvernersko mjestoIvan Lovrinović odmah poentirao da “nitko nije podržao njegove ideje tako snažno kao predsjednica”.
Odgovorilo je i prozvano vodstvo HNB-a da bi najava promjene tečaja mogla izazvati negativne špekulativne akcije na tržištu, a s njima se slaže i ekonomist Željko Lovrinčević, koji ne vjeruje da bi devalvacija popravila konkurentnost, ali bi otvorila brojna rizična područja i potaknula špekulativne napade na domaću valutu. Jedan od rizika bila bi i veća inflacija, pa bi dužnici bili na dvostrukom gubitku, kroz pad kupovne moći i rast duga. Gleda li se trenutačna ponuda i potražnja na deviznom tržištu, HNB će prije intervenirati kako bi zaustavio jačanje, a ne slabljenje kune.
wpDiscuz