- Advertisement -
Za mjesec i pol dana u Haaškome sudu započet će rasprava u drugostupanjskom postupku koji se vodi protiv šestorice nekadašnjih dužnosnika Herceg Bosne, a ishod ovoga slučaja, koji bi trebao biti okončan u studenome ove godine, umnogome bi mogao odrediti buduće procese na ovome području.
Nova rasprava
Obrane šestorice bivših dužnosnika, premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brune Stojića, načelnika Glavnog stožera generala Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, te zapovjednika Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića i voditelja Odjela za zatočeničke centre i razmjenu zatočenika Berislava Pušića podnijele su još u siječnju 2015. godine svoje žalbene podneske na presudu, jednako kao i Haaško tužiteljstvo. Nakon ponovnog pojavljivanja pred Haaškim sudom, Vijeće će odlučiti koliko će vremena za iznošenje obrane, odnosno optužbi, dati predstavnicima obrana, a koliko će pak dobiti tužitelj.
Tek nakon toga Sudsko vijeće će biti spremno za donošenje konačne odluke. Za razliku od prvostupanjskog postupka, u kojemu su u Sudskom vijeću bili čak i suci amateri, u drugostupanjskom postupku radi se o sucima profesionalcima. Prije svih to je dojučerašnji predsjedatelj Haaškog suda Theodor Meron, Bakone Justice Moloto, Fausto Pokar, ali i predsjedatelj Sudskog vijeća Carmel Agius te sudac Liu Daqun.
Ta činjenica javnosti je dala više razloga za vjerovati kako će se drugostupanjska presuda donijeti na temelju predstavljenih dokaza, a ne na temelju emocija ili pak političkog utjecaja.
Pravomoćna presuda nekadašnjim čelnicima Herceg Bosne u postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) bit će izrečena najkasnije u studenome 2017.
Njima je prvostupanjsko vijeće ICTY-ja 2013. izreklo zatvorske kazne od deset do 25 godina zbog ratnih zločina, a presuda sadrži i kvalifikaciju udruženog zločinačkog pothvata na čelu s pokojnim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Godina odluke
Upravo je to ključna stvar na čijem su pobijanju radili odvjetnici optuženih, ali i predstavnici nove vlasti u Zagrebu. Temelj za to dao im je i predsjedatelj Jean Claude Antonetti. Ponajprije stoga jer bi istina o posljednjem ratu bila posve iskrivljena, a s druge strane Republika Hrvatska i Hrvati našli bi se u poziciji da su jedini sudjelovali u agresiji. Republika Hrvatska na drugu državu, a bh. Hrvati na vlastitu, BiH, za čiju su neovisnost masovno glasovali. Zbog toga je ovaj slučaj izazvao veliko zanimanje javnosti ne samo među Hrvatima nego, prije svega, među dijelom političkog Sarajeva koje ovaj postupak nastoji iskoristiti kako bi riješio ‘hrvatsko pitanje’.
Bez obzira na to kakvu odluku u slučaju šestorice dužnosnika Herceg Bosne donese drugostupanjsko vijeće, ovaj će predmet ostati zapisan kao onaj uz kojega se vezuju rekordi. Naime, samo broj provedenih dana u sudnici u prvostupanjskom postupku iznosi 465. Pri tome je Tužiteljstvo izvelo 249 svjedoka te predstavilo 4914 dokaza. Istodobno, obrane su imale ukupno 75 svjedoka te su predstavile više dokaza nego Tužiteljstvo. Imali su 4947 dokaza predstavljenih na sudu, dok je Sudsko vijeće u predmetu dostavilo 15 dokaza.
Zoran Krešić / Večernji.list
wpDiscuz