Misteriozna smrt Astrita Deharija (26), studenta medicine i aktiviste najveće oporbene stranke na Kosovu Vetevendosjea (VV, Samoopredjeljenje), u pritvorskoj jedinici Okružnog zatvora u Prizrenu uzburkala je kosovsku javnost i izazvala ogorčenje i strah kod građana zbog manjka sigurnosti, nepoštivanja pravnog sustava i neodgovornosti državnih institucija. Cijeli slučaj prate ogromne reakcije, ali i kontradiktorne informacije dok državni organi šute ili zahtijevaju da se slučaj ne ispolitizuje.
Astrit Dehari je umro u sobi pritvorske jedinice zatvora u Prizrenu 5. studenog ove godine, a smrt je nastupila u vrijeme dok su njegove sobne kolege bile u popodnevnoj šetnji u dvorištu zgrade. Dehari je ostao da sređuje sobu. Astrit je, s još pet aktivista najveće oporbene stranke VV, uhićen pod sumnjom za napad granatom na zgradu Skupštine Kosova (2016/4/8) i optužen za najteže kazneno djelo “terorizam”, ali ni nakon 68 dana u pritvoru protiv njega nije podignuta optužnica.
Njegova misteriozna smrt izazvala je sumnju kod roditelja, i rukovodstva stranke, koji su ga dan prije toga tragičnog slučaja posjetili u zatvoru, ao smrti su obaviješteni iz medija, a ne od uprave zatvora. Zbog sumnje koju je izazvao način postupka državnih institucija, oni su zahtijevali da prilikom autopsije u ekipi patologa budu i dva neovisna patologa iz Albanije i Engleske, koje je odredila obitelj.
Prvi rezultati autopsije upućuju na to da je smrt nastupila asfiksijom (gušenjem) izazvanom čvrstim predmetom, odnosno plastičnom bočicom od meda nabijenom duboko u grlo. Istu konstataciju poslije konačne ekspertize Instituta za sudsku medicinu u Prištini i preliminarnih rezultata istražnih radnji Osnovnog tužilaštva u Prizrenu dao je (14 dana nakon smrti) i glavni tužitelj Syle Hoxha. On je, na temelju šireg izvještaja o nalazu stručnjaka, izjavu pred novinarima zaključio rečenicom da je Dehari “izvršio samoubojstvo i da za sada nema osumnjičenih”, dodajući da istraga nije okončana.
O samoubojstvu govori samo državni tužitelj
Međutim, odvjetnik obitelji Dehari Tom Gashi i pokret VV odmah su reagirali protiv izvještaja, ocijenivši izjave tužitelja Hoxhe kao nepotpune i neprihvatljive.
Odvjetnik Gashi je rekao medijima kako ne vjeruje izvješću tužitelja da je Astrit Dehari izvršio samoubojstvo i izrazio čvrsto uvjerenje da je on “ubijen”. Jer, kako je kazao, način kako je opisivano “samoubojstvo” – gotovo je nemoguće da netko izvrši samoubojstvo tim predmetima. On je rekao da osim glavnog tužitelja Hoxhe nitko drugi nije rekao da je Astrit izvršio samoubojstvo i najavio je da će u vezi s ovim slučajem zahtijevati međunarodnu istragu. U pokretu VV su rekli da izvješće “ne objašnjava način i lo
gičke veze između konstatacija uzroka smrti, asfiksije koju je izazvao sam”.
I Hatixhe Latifi-Pupovca, profesorica na Medicinskom fakultetu koja je nadgledala autopsiju, kazala je za medije da u objavljenom izvještaju Državnog odvjetništva nije opisano ono što je nađeno tijekom ekspertize.
“Mogu reći da je autopsija urađena vrlo stručno, ali izvješće tužitelja nije u korelaciji s onim što smo vidjeli taj dan, da je izvješće prilično kasnio, da je cijeli postupak praćen velikim nedostacima i kontradiktornim izjavama, što navodi na sumnju da nalazi vještaka nisu onakvi kakvi su ponađeni. ”
I ona smatra da ovaj slučaj zaslužuje neovisnu ekspertizu zbog ozljede cjelokupnog postupka.
Zbog ovakvih spekulacija, kontradiktornih izjava i stvorene konfuzije i nepovjerenja u javnosti prema državnim institucijama, nekoliko nevladinih organizacija Kosova zajedničkim pismom pozivalo je Amnesty International, Human Rights Watch i Vijeće Europe da što prije reagiraju u slučaju tragične i sumnjive smrti Astrita Deharija. U pismu se kaže da je Dehari pritvoren zbog napada granatom na zgradu Parlamenta u Prištini 4. kolovoza 2016, optužen za terorizam i zadržan 68 dana u pritvoru bez zvanične optužnice i ispitivanja tužitelja.
“Mi smo prinuđeni da vjerujemo da ovaj slučaj svjedoči o nepovjerenju prema pravnom sustavu Kosova, polazeći od načina kako je pritvoren Dehari i zbog kontradiktornih informacija o njegovoj smrti koje su dali dužnosnici odgovornih institucija, koji su ga zadržali u pritvoru i nisu poštovali standardne procedure za takve slučajeve. Zbog svega što se dogodilo u vezi s ovim tragičnim slučajem, pozivamo gore spomenute organizacije upotrijebiti svoje kontrolne mehanizme protiv zlouporabe pravde na Kosovu i pozivamo institucije da odmah počnu transparentan, otvoren i neovisan istražni postupak za ovaj slučaj “, navodi se u pismu NVO Kosova.
Dehari žrtva državnih organa?
Zbog težine slučaja pokret VV i druge stranke oporbe tražili su da Skupština Kosova raspravlja o njemu i usvoji odgovarajuću rezoluciju, uz obrazloženje da je Astrit Dehari “žrtva državnih organa”, a čelnici tih stranaka izravno su optužili Vladu i njene institucije za Astritovu smrt. Skupštinska većina odbila je njihov zahtjev, a predsjednik Skupštine Kadri Veseli tražio je od stranaka i ostalih “da se ne politizira ovaj tragičan slučaj smrti zarad političkih bodova”, i obećao da će državni organi ići do kraja na rasvjetljavanju istine.
Ali ogorčeni ovom smrću i ponašanju institucija vlasti, tisuće učenika, srednjoškolaca, aktivista civilnog društva i građana prosvjedovale su diljem Kosova, a najavljuju nove prosvjede na kojima će se tražiti “istina o uzroku smrti i odgovornost državnih institucija, koje su pozvane da osiguraju sigurnost po zatvorima i da poštuju pravni sustav Kosova i međunarodne standarde “.
Zbog stvorenog nepovjerenja i sve većeg pritiska javnosti i diplomat EU-a i SAD-a na vlasti Kosova, uključujući i ministra vanjskih poslova Velike Britanije Borisa Johnsona, koji je na svečanoj sjednici Skupštine Kosova nekoliko dana nakon smrti Deharija tražio da se taj slučaj ispita do kraja, Ministarstvo pravde Kosova je priopćilo da je zatražilo službeno od Velike Britanije da njihova policija (Scotland Yard) pošalje ekipu na Kosovo provesti neovisnu istragu ovog slučaja. Javio se i tužitelj Metush Biraj, koji istražuje slučaj “Dehari”, izjavom da se Tužiteljstvo sada bavi motivima smrti i dodao da će forenzičnu rezultati pokazati koji su motivi “samoubojstva”. Zbog toga su, kazao je, uzeta i neka pisma koja je pisao pokojni Dehari da se analiziraju i najavljeno ponovno ispitivanje četvorice svjedoka.
Analitičari ocjenjuju da je Astrit Dehari bio u rukama države čijoj se vlasti suprotstavio i to je platio životom. Zato vlasti trebaju odgovarati za tragediju, bez obzira na to kako se dogodila. Trebamo prava istina, ne zamagljena. Jer su zatvori najsigurnija mjesta u svakoj državi, a osumnjičeni i osuđeni u njima, za razna kaznena djela, pod zaštitom države, i što god im se dogodi, odgovorna je država.
Analitičari smatraju da istraga smrti kakva je Deharijeva (s izrazitom političkom konotacijom) treba da se vodi obazrivo, stručno i bez pritiska. Postavljaju pitanje zašto u ovaj slučaj nisu uključeni i istražitelji EULEX-a, budući da su oni na Kosovu radi pomoći unapređenju pravnog sustava.
U kosovskim zatvorima je od završetka rata (lipnja 1999.) do danas umro 51 zatvorenik, od toga broja 12 veterana rata je izvršilo samoubojstvo, a za to nitko nije odgovarao. Kao što nema odgovornih ni za veliki broj smrtnih slučajeva po kosovskim bolnicama, jer članovi obitelji tih osoba ne traže obdukcije, već prihvaćaju izvješća liječnika, iako su sigurni da su umrli zbog njihove nestručnosti.
Raste nepovjerenje u institucije sustava
Kontradikcije o ovoj nerazjašnjenoj smrti počele su kada je šef regionalne policije u Prizrenu izjavio da je Dehari umro “od uzimanja veće doze raznih lijekova”, što je kasnije negirao. Potom je glavni regionalni tužitelj nakon obdukcije izjavio da je smrt izazvana gušenjem čvrstim predmetom. Situacija je postala još maglovitije kada je jedna privatna televizija, dok su istražne radnje bile tjedna, potom i drugi mediji, objavila snimke sigurnosnih video-kamera iz zatvorskih prostorija, što je izazvalo još veće nedoumice, pogotovo kada je utvrđeno da je manipulacija snimcima kamera veoma laka.
Poznavatelji političkih prilika ocjenjuju da je nepovjerenje u institucije pravosuđa na Kosovu toliko veliko i teško je da bilo koji rezultat može umiriti nemirne duše roditelja, supruge koja čeka bebu, ali i građana. Kako se može vjerovati institucijama koje su u ranijoj fazi istrage, umjesto da razjasne okolnosti slučaja, još ga više zamaglile? Kako se može vjerovati institucijama na čijem se čelu nalaze ljudi sa sumnjivom biografijom, osumnjičeni ili optuženi za razne zlouporabe ili druga kaznena djela? Kako se može vjerovati institucijama koje daju medijima da objavljuju dijelove važnih dokaza dok je dokazni postupak u tijeku, pitaju se analitičari.
Pravni stručnjaci smatraju da se, umjesto da odgovorni organi rade profesionalno i što prije daju odgovore na mnoga pitanja koja lebde u javnosti, stvara konfuzija, frustracija i sumnja. Jer, Astrit Dehari je žrtva državnog sustava, izgrađenog naopako tijekom 17 poslijeratnih godina. On je žrtva sustava koji sije strah i nesigurnost, sustava koji je stvorio selektivnu pravdu, sustava koji ne zna što je odgovornost. Najnoviji slučaj, smrt mladog studenta, pokazuje da u ovoj državi nitko nije siguran, da svatko može biti uhićen i završiti smrću u nekoj zatvorskoj ćeliji, ocjenjuju oni.
I neovisni novinari i većina građana Kosova smatraju da je ova zemlja postala opasna za život jer se proganjaju oni koji misle drugačije, hapse se zbog političkih uvjerenja i ubijaju, kao u vrijeme režima Slobodana Miloševića. I nitko iz vlasti ne snosi odgovornost, kao da se ništa nije dogodilo. Da se nešto slično dogodilo u nekoj europskoj državi pala bi cijela vlada, dok na Kosovu nisu suspendirani ni zatvorski stražari koji su kobnog dana bili u smjeni.
Cijela istina o smrti Astrita Deharija, koju traži kosovska javnost, biće test za državne institucije – da dokažu da li su opredijeljeni za izgradnju pravne države, europske standarde, euroatlantske integracije, kao i prilika da vrate poljuljano povjerenje.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
wpDiscuz