NOVO 20:50 – Prema podacima s Mars Express Orbitera, kao i sa radio-teleskopa kojim je signal sa sonde Schiaparelli praćena sa Zemlje, sonda je prestala slati podatke prije samog slijetanja na Mars.
Detaljni dijagnostički podatci trebali bi stići do ponoći, te će ESA-ini inžinjeri do jutra analizirati što je točno pošlo po krivu prilikom slijetanja.
Iako sonda vjerojatno neće uspjeti slati znanstvene podatke, ESA-i će izrazito koristiti detaljna dijagnostika sletanja, kako bi se sljedeće planirano sletanje na Mars, planirano za 2020. godinu, odvilo bez problema. Tada bi na Mars ESA i ruska svemirska agencija Roscosmos trebale spustiti ExoMars Rover, znatno složeniji i skuplji instrument od jednostavne sonde Schiaparelli.
Iako se neki od ESA-inih djelatnika još ne predaju, i nadaju da će biti moguće uspostaviti vezu sa sondom, agencija je prekinula prijenos uživo i najavila kako će se medijima obratiti tek u četvrtak u 10 ujutro.
Više nitko ne spominje mogućnost da sonda stupi u kontakt s NASA-inim satelitom Mars Reconnaisance Orbiter.
—————————-
19:30 – Nakon što su proučeni podaci sa Mars Express Orbitera, još uvijek nije poznata sudbina sonde Schiaparelli. Je li preživjela slijetanje na površinu doznat će se tek nakon što ju nadleti NASA-in Mars Reconnaisance Orbiter.
Schiaparelli je programirana da se tada ‘probudi’ i pošalje podatke NASA-inom satelitu. Ukoliko do toga ne dođe, bit će to do sada najsigurniji znak da je sonda izgubljena.
—————————-
18:40 – ESA je dobila signal sa satelita TGO točno u očekivano vrijeme, što znači da je ‘vrlo vjerojatno’ uspješno ušao u orbitu oko Marsa. U sjedištu ESA-e se slavi uspjeh primarne znanstvene misije.
Podaci sa Mars Express Orbitera još uvijek se analiziraju, a sudbina sonde Schiaparelli još je uvijek nepoznata. ESA je sigurna da su stadiji slijetanja (otvaranje padobrana, paljenje raketa…) odrađeni prema planu, no ne zna se je li sonda preživjela susret s površinom Marsa.
—————————-
Europska svemirska agencija izgubila je kontakt sa sondom Schiaparelli samo nekoliko trenutaka prije njezinog slijetanja na Mars. Slijetanje sonde pratio je i ESA-in satelit Mars Express Orbiter, čije podatke analiziraju inžinjeri kako bi ustvrdili je li slijetanje bilo uspješno.
Prema prvim informacijama ESA-inih stručnjaka, količina podataka koju je poslao Mars Express odgovara količini podataka koju znanstvenici očekuju u slučaju uspješnog slijetanja, no podatke će ipak trebati bolje proučiti.
Potvrdu o uspjehu ili neuspjehu misije ESA bi mogla dobiti od NASA-inog Mars Reconnaisance Orbitera negdje poslije 19 sati. Schiaparelli sonda bi se tada trebala ‘probuditi’ i poslati podatke NASA-inoj letjelici.
Europska svemirska agencija do sada nije uspjela niti u jednoj misiji koja je uključivala slijetanje na Mars. Sonda Beagle 2 sletjela je na Mars 2004. godine, no nije poslala nikakve podatke, jer nije uspjela podići svoju antenu.
Slijetanje sonde Schiaparelli jedan je od ključnih koraka u europsko-ruskom planu istraživanja Marsa, jer će se ista tehnologija slijetanja koristiti i za ExoMars rover, koji bi trebao biti lansiran 2020. godine.
Zajedno sa sondom Schiaparelli, do Marsa je stigao i ESA-in satelit Trace Gas Orbiter (TGO), koji će proučavati kemijski sastav atmosfere na Marsu. Dok se čekaju podaci sa sonde, TGO usporava uz pomoć svojeg glavnog motora kako bi ušao u orbitu oko Marsa.
Ukoliko se uspješno ‘sparkira’, uslijedit će serija bliskih prolaza kroz više predjele atmosfere koji bi dodatno trebali usporiti letjelicu i dovesti ju u idealnu orbitu za njenu znanstvenu misiju.
jutarnji.hr
wpDiscuz