SAD Tuđmanu obećale da će Izetbegović odustati od blokade sporazuma o posebnim odnosima s Hrvatskom

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman se žalio da je njegov utjecaj nad bh. Hrvatima oslabio zato što su tamošnji najvažniji čelnici uklonjeni i poslani u Haag, stoji u depeši Klintonovog izaslanika za Balkan Roberta Gelbarda iz ožujka 1999. godine, a koju je nedavno deklasificirao State Department.
Iz depeše se, pak, može iščitati da Gelbard nije potpuno vjerovao Tuđmanu, te da je od njega tražio da obuzda tamošnje čelnike.
“Gelbard je naglasio Tuđmanu da SAD iskreno žele pomoći bh. Hrvatima i da razumiju njihove interese, ali da ih treba braniti unutar FBiH. Međutim, naši napori konstantno nailaze na negativizam i opstrukciju od strane najviših dužnosnika HDZ-a i člana Predsjedništva (Ante) Jelavića, koji te napore predvodi “, ističe se, te dalje navodi da je Jelavić” blokirao napredak u svim ključnim pitanjima “poput privatizacije i medija, te da je njegova politička upotreba HVO-a” postala teret i samim Hrvatima “.
“Hrvatske tvrdolinijske organizacije poput Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDRA) započele su s opasnom kampanjom provokacija protiv SFOR-a i OHR-a. Potrebna nam je Vaša pomoć da obuzdamo Jelavića”, rekao je Gelbard Tuđmanu.
“Mi smo spremni pomoći bh. Hrvatima u rješavanju teških pitanja kad bi nam bh. Hrvati to dozvolili”, stoji u depeši.
Tuđman je, kako se tvrdi u dokumentu, rekao da je potrebno uraditi mnogo više u vraćanju javnog povjerenja kako bi ubijedilo Hrvate da je njihova budućnost u FBiH, te se požalio na “bošnjački opstrukcionizam”, na što mu je Gelbard odgovorio da je osobno pomogao uklanjanje gradonačelnika Bugojna Mlaće, te da SAD od Bošnjaka zahtijevaju suradnju na svim poljima.
“Veleposlanik Gelbard je rekao Tuđmanu da je osigurao da će Izetbegović odustati od bošnjačkog inzistiranja od blokade ratifikacije sporazuma o posebnim odnosima s Hrvatskom”, navedeno je u depeši.
Govoreći o “trećem entitetu”, u depeši je istaknuto da je Tuđman za početak odbacio tu ideju, ali da je “izrazio simpatiju za kantonizaciju čitave BiH”, protiv čega je bio Gelbard, iz straha da bi to izazvalo segregaciju BiH. “Naš fokus je puna provedba Daytonskog sporazuma bez izmjena”, istaknuo mu je Gelbard.
Zanimljiv dio razgovora je io odnosima RS i Kosova.
Istaknuto je da je Tuđman izrazio zabrinutost da bi mogao postojati “nekakav dil u vezi sa RS i Kosovom”. “Gelbard mu je objasnio da sumnja u to da Milošević ima interes da produbljuje odnose sa RS, i odbacio glasine da bi RS mogla biti ‘razmijenjena’ za Kosovo”, istaknuto je, uz napomenu da SAD inzistiraju na teritorijalnom integritetu BiH.
Gelbard je podsjetio Tuđmana na pomoć SAD pri rješavanju pitanja Prevlake, a osim toga, podvukao mu je važnost suradnje s Milom Đukanovićem, predsjednikom Crne Gore. Gelbard je sa Tuđmanom razgovarao io haškim predmetima “Tuta” i “Štela”, tražeći od njega da se s Haškim tribunalom uključi u rješavanje tog pitanja i da ih izruči Haagu, na što je Tuđman odgovorio da mu je politički naštetilo izručivanje desetorice optuženika dvije godine ranije, te u tom slučaju mora biti proveden “legitiman pravni proces” izručenja.
Govoreći o suđenju Nadi i Dinku Šakiću, optuženima za ustaške ratne zločine iz Drugog svjetskog rata, Gelbard je prenio duboko razočaranje Vlade SAD zbog odbacivanja predmeta protiv Nade Šakić, te je izrazio nadu da suđenje Dinku Šakiću neće završiti na isti način. “Tuđman se suglasio s ovim, uz napomenu da je odbacivanje predmeta Nade Šakić bilo glupo, te je uvjerio Gelbarda da će suđenje Dinku Šakiću proći na zadovoljavajući način”, istaknuto je.
Ovdje je u depeši, koju je sastavio veleposlanik William Montgomery, napomenuto da im Tuđman nije govorio istinu. Navedeno je, naime, da im je Tuđman najavio da će zbog predmeta Nade Šakić “zatražiti promjene u pravosuđu”. U depeši, pak, piše da su se promjene u pravosuđu o kojima je Tuđman govorio desile prije tog predmeta.
Tuđman: Ne svrstavajte nas na Balkan!
Franjo Tuđman, hrvatski predsjednik, požalio se Klintonovom izaslaniku Robertu Gelbarda na britanski atlas u kojem je Hrvatska opisana kao balkanska zemlja, stoji u depeši iz ožujka 1999. “Tuđman je time želio ilustrirati namjere da se Hrvatska uvrsti u skupinu s njenim manje razvijenih susjedima. Tuđman se žalio na ‘regionalni pristup’ EU, strahujući da bi to moglo oslabiti europske aspiracije zemlje “, navedeno je. Gelbard je Tuđmanu odgovorio da ne može komentirati EU politiku, ali da je pozicija SAD da se zemlje cijene ne prema zemljopisnom položaju, nego prema konkretnom političkom i ekonomskom napretku.