Civilno stanovništvo u Uzdolu ubijano je svirepo – isječeni noževima, ubijani rafalnim paljbama, prostreljeno. Najmlađa žrtva bio je desetogodišnji dječak, a najstarija osoba je imala 87 godina. Od ubijene 41 osobe, njih 27 bili su civili – djeca, žene i starci, a 14 pripadnici HVO-a.
Tužiteljstvo BiH jučer je podignulo optužnicu za ratne zločine nad žrtvama hrvatske nacionalnosti u Uzdolu pored Rame, počinjene u rujnu 1993., protiv Envera Buze, tadašnjeg komandanta Prozorskog bataljona Armije BiH. Buzu se tereti da je za vrijeme rata u BiH u svojstvu zapobjednika i časnika Armije RBIH postupa protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Tereti ga se kako je u svojstvu zapovjednika osobno zapovjedao i sudjelovao u napadu na selo Uzdol i zaseoke Križe, Zelenike i Raiči, nastanjene civilima hrvatske nacionalnosti, gdje su u napadu, na izuzetno surov i svirep način, pripadnici Armije BiH ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.
Nakon počinjenog zločina u Uzdolu, informacije o masakru objavljene su u medijima, tadašnji specijalni predstavnik UN-a zatražio je od vlasti BiH informaciju o zločinu i istrazi ovog zločina, o masakru civila je informiran i Vatikan, a u tadašnjoj Hrvatskoj Republici HercegBosni proglašen je Dan žalosti 15. rujna 1993.
Optužnica protiv Envera Buze prva je za zločine nad civilima hrvatske nacionalnosti u Uzdolu.
Oružani sukob u Rami
Oružani sukobi između HVO-a i Armije BiH, u Rami nakon otpora JNA, počeli su nakon što je glavni zapovjednik tadašnjeg TO-a stvorio dva plana za obranu ovog područja – plan Elif koji je bio planiran s HVO-om te Plan Be bez HVO-ovih vojnih jedinica. Nakon niza verbalnih sukoba između HVO-a i tadašnjeg TO-a, četvorica vojnika HVO-a ubijena su iz zasjede u selu kod Dobrošina.
Prije masakra u Uzdolu, na blagdan Presvetog Srca Isusova, u zaseoku Jurići diverzantsko-terorističke grupe ubile su u kući Ante Kneževića njegovo dvoje malodobne djeca dok je Anica Jurić ubijena rafalnom paljbom iz automatske puške.
Uzdol – masakr iz zasjede
U ranim jutarnjim satima, tog 14. rujna 1993., pripadnici Armije BiH, predvođeni Enverom Buzom kao komandantom, napali su hrvatsko civilno stanovništvo u selu Uzdol. Prema izvještajima, ubijani su svi oni na koje su vojnici Armije BiH naišli a zarobljeni civili su morali praviti živi štit. Civilno stanovništvo ubijano je svirepo – isječeni noževima, ubijani rafalnim paljbama, prostreljeno. Najmlađa žrtva bio je desetogodišnji dječak, a najstarija osoba je imala 87 godina. Od ubijene 41 osobe, njih 27 bili su civili – djeca, žene i starci, a 14 pripadnici HVO-a.
Samo dva dana nakon Uzdola, na Hudutskom su zarobljena dvadesetpetorica vojnika HVO-a od kojih su trojica odvedena u jablanički logor “Muzej na Neretvi”, a 22 su streljana.
Kaznena odgovornost za zločine nad Hrvatima u Rami
MUP Hrvatske Republike HercegBosne 18. travnja 1994. podnio je krivične prijave za zločine nad civilnim stanovništvom u Uzdolu i to protiv Sefera Halilovića, Envera Buze, Smaila Here i Zaima Here.
Haliloviću se pred Haaškim sudom sudilo u rujnu 2001. po liniji zapovjedne odgovornosti za zločine u selima Uzdol i Grabovica.
Oslobođen je i pušten na slobodu 2005. a dvije godine nakon toga Žalbeno vijeće mu je izreklo konačnu oslobađajuću presudu.
Ostaje vidjeti hoće li Sud BiH potvrditi optužnicu protiv Buze te tko će odgovarati za pripadnike HVO-a stradale u Uzdolu.
G. Lujanović l Dnevnik.ba
wpDiscuz