Agenti FBI-a uhitili su prošli tjedan u SAD-u na spektakularan način Marka Johnsona (50), britanskog državljanina, bivšeg glavnog šefa odjela za globalno devizno trgovanje u HSBC banci, najvećoj financijskoj instituciji na svijetu. Neposredno prije ulaska Johnsona u zrakoplov za London, policajci su mu, pred zaprepaštenim putnicima na aerodromu John F. Kennedy u New Yorku, stavili lisice na ruke.
Johnsona i njegovog kolegu Stuarta Scotta (43), nekadašnjeg direktora europskog odjela za trgovinu stranim valutama u HSBC banci, državni tužitelj iz Brooklyna, optužio je da su izigrali povjerenje klijenata, varali ih manipuliranjem na tržištu valuta te tako stekli nezakonitu zaradu za sebe i banku. Tužitelj je zaključio kako su Johnson i Scott, kupujući 2011., za 3,5 milijarde dolara, britanske funte, oštetili svoje klijente te ostvarili zaradu za sebe od 3 milijuna dolara. Ni, to im, međutim, nije bilo dovoljno pa su klijentima naplatili još 5 milijuna dolara provizije.
Ostvarivali nezakonitu dobit i za banku
Johnson i Scott prvi su visoko pozicionirani bankarski šefovi protiv kojih je, nakon višegodišnje istrage, podignuta optužnica. Tako dugotrajna policijska akcija bila je neophodna kako bi se uspjelo razotkriti perfidno, kriminalno djelovanje tih uglednih bankara. Riječ je, naime, o krajnje sofisticiranoj prijevari, pa je za njeno procesiranje bilo potrebno angažirati cijeli niz stručnjaka. Johnson i Scott su, nakon što su klijenti zatražili da za njih kupe britanske funte, znajući da će to dovesti do porasta cijene valute, prvo kupili funte za svoju banku, a tek onda za njih. Tako su i za svoje poslodavce ostvarali nezakonitu dobit. Pomoćnica državnog tužitelja SAD-a Leslie Caldwell rekla je da taj slučaj potvrđuje odlučnost Ministarstva pravosuđa da kazni sve, pa i najviše čelnike najvećih svjetskih bankarskih institucija i korporacija, kada utvrdi da su odgovorni za počinjene kaznenih djela.
A da je tomu doista tako najbolje potvrđuju tužbe protiv Johnsona i Scotta, šefova u HSBC-u, britanskoj banci koja ima 7.500 ureda i poslovnica u 80 zemalja Europe, Azije, Sjeverne i Južne Amerike, Srednjeg Istoka i Afrike. Samo u Engleskoj i Walesu ima 1.800 poslovnica, a u Londonu, uprava i prateće službe, smještene su u 42-katnom neboderu u kojemu radi 8.000 zaposlenika.
Već su platili 1,9 milijardi dolara kazne za pranje novca
Nakon što je Johnson platio kauciju od milijun dolara, pušten je na slobodu, uz obvezu da se on i obitelj presele u New York do završetka sudskog procesa. Scott, kojega je banka odmah otpustila kada se saznalo za istragu, nije bio uhićen, ali je protiv njega pokrenuta još jedna istraga.
Sudski procesi protiv Johnsona i Scotta nisu jedini problemi koje HSBC banka ima sa zakonima u više država. Prošle godine banka se nagodila s američkim tužiteljem, pristajući platiti 1,9 milijardi dolara kazne za pranje novca. Za uzvrat sud je odustao od kaznenog progona. HBSC banka još je 2014. kažnjena sa 614 milijun dolara zbog manipulacija na tržištu valuta, a za isto djelo, 2015., zajedno s još četiri banke, uplatila je u američki državni proračun još nekoliko milijardi dolara kazne.
Uhićenje uglednog menadžera
Po procjenama financijskih stručnjaka, do sada je 20 najvećih banaka na svijetu uplatilo u američki držani proračun oko 150 milijardi dolara za kaznena djela koje su počinili manipulirajući tržištem, pranjem novca te prevarama kod prodaje nekretnina. Nije, međutim, Johnson jedini kojega je FBI uhitio u zrakoplovnoj luci. Na aerodomu La Guardia u New Yorku, policija je 26. ožujka, pred suprugom, dvoje male djece i putnicima, uhitilaAndrewa Caspersena (39), zlatnog dečka Wall streeta, studenta Harvarda i Princetona, financijaša i menadžera PTJ Partners Inc Park Hill Group. Njegov otac Finn Michael Westby Caspersen prodao je 1998. svoju financijsku kompaniju za 8.6 milijardi dolara, pa je Andrew bio jedan od istaknutijih pripadnika američke zlatne mladeži.
Tužiteljstvo je 6. srpnja ove godine, optužilo Caspersena, da je, hazardirajući s njihovim novcem, oštetio klijente i svoju kompaniju za više od 90 milijuna dolara. Među prevarenima su njegova majka, bivša zaručnica, kolege sa sveučilišta u Harvardu i Princetonu. Budući da će tvrtka nadoknaditi dio izgubljenog novca, tužitelj na kraju tereti Caspensera za štetu od “samo” 40 milijuna dolara. No i to će biti dovoljno sudu da ga, kako predviđaju mediji, osudi na najmanje 15 godina zatvora. Odvjetnik Paul Shechtman pokušao je opravdati Caspersena objašjavajući da je njegov klijent izgubio i 20 milijuna dolara osobnog bogatstva.
Lančana reakcija
Javno sramoćenje Johnsona i Caspersena koji su uhićeni pred stotinama putnika, podsjetilo je na jadikovke odvjetnika, ali i nekih istaknutih pojedinaca, kada policija privede nekog od hrvatskih uglednika. Tada optužuju DORH i policiju za neprimjeren odnos spram njihove klijentele koja, tvrde, s obzirom na ugled, zaslužuje pri uhićenju, puno veću obzirnost.
Gotovo istodobno kada su u SAD-u agenti privodili Johnsona, a optužili Caspersena, francuski državni tužitelj podigao je optužnicu protiv baronaDavida de Rothschilda i njegove tvrtke Rothschild Financial Services Group, zbog prevare britanskih umirovljenika i pronevjere njihova novca. Odmah potom i luksemburški državni tužitelj otvorio je istragu protiv slavne Rothschild bankarske imperije, pod sumnjom da je njena poslovnica u Luksemburgu, nezakonito prebacivala na svoje račune stotine milijuna dolara iz jednog malezijskog fonda.
Istraga šefice Međunarodnog monetarnog fonda
Francusko državno tužiteljstvo potvrdilo je također ovih dana da je dovršena istraga protiv Christine Lagarde, šefice Međunarodnog monetarnog fonda. U optužnici stoji da je Lagarde, dok je u 2007. bila ministrica financija u vladi Nicolasa Sarkozya, pogodovala Bernardu Tapieu, nekadašnjem vlasniku nogometnog kluba Olympique iz Marseja i poznatom francuskom milijunašu, u njegovom sudskom sporu s bankom Credit Lyonnais. Tapie je dobio parnicu te na temelju toga inkasirao 404 milijuna eura odštete.
Sve pobrojane istrage upućuje da je sve više država, predvođenih SAD-om, napokon odlučilo stati na kraj samovolji i kriminalu bankarskih i financijskih oligarhija, koje su se toliko razmahale, da su za sebe izborile status iznad svih državnih i pravosudnih sustava.
Odavanje povlaštenih informacija vodoinstalateru
A da su, doista, radile sve i svašta, najbolje ilustrira slučaj Stevena McClatcheya (58), bivšeg direktora u Barclays banci, koji je tijekom svibnja uhićen u SAD-u pod optužbom da je odavao povlaštene informacije, ni manje ni više, nego svom vodoinstalateru Gary Puseyu (47). Ovaj je za uzvrat napravio McClatcheyu kupaonicu, a platio mu je nešto i u kešu. Američki mediji izvjestili su kako je “njihov dogovor iscurio u vodovodne cijevi”, nakon što je vodoinstalater Pusey, koji je također uhićen, sve priznao policiji. Među ostalim, McClatchey ga je svako toliko upozoravao “da drži oči otvorenim nad određenim kompanijama” jer će uskoro, kako je isticao, “stići dobre vijesti”.
Pri tomu mu je govorio da o tomu nikome ne kaže ni riječi, pa čak ni najužoj obitelji. Tako je vodoinstalater Pusey saznao za buduća spajanja kompanija i planirane akvizicije, pa je zahvaljujući tomu od ožujka 2014. do kolovoza 2015., obavio 11 protuzakonitih financijskih operacija. McClatchey i Pusey optuženi za zavjeru, teške prevare, manipulacije vrijednosnim papirima pa ih čeka kazna od nekoliko desetaka godina zatvora. Inače, Barclays banka je multinacionalna financijska institucija koja ima 129. 400 zaposlenih, 48 milijuna klijenata u 50 država, 2015., imala je prihod od 25.5, milijarde dolara i profit od 623 milijuna dolara.
U Brazilu uhićeno dvadesetak ljudi
Brazilska policija uhitila je nedavno Delcidija do Amarala, jednog od lidera vladajuće Radničke stranke i šefa senatskog odbora za financije te milijardera Andréa Estevesa (47), predsjednika uprave i većinskog vlasnika banke BTG Pactual SA, najveće latinskoameričke investicijske institucije. Obojica su optužena za korupciju, a banka BTG Pactual najavila je da će surađivati s istražiteljima.
Među dvadesetak bankarskih službenika koje je, u sklopu istrage, uhitila brazilska policija, nalaze se i zaposlenici UBS-a i Credit Suisse, dviju najuglednijih švicarskih banaka. Ali i zaposlenici American International Groupa (AIG), multinacionalnog osiguravajućeg giganta sa 88 milijuna klijenata u 130 zemalja. AIG zapošljava 64.000 ljudi u 90 država, samo 2014., uprihodio je 64.4 milijarde dolara, neto zarada iznosila je 7.52 milijarde dolara, a vrijednost njegove imovine prelazi 515 milijardi dolara. Svi su bankari, zajedno sa svojim bankama i američkim osiguravajućim društvom, optuženi za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i ilegalno prebacivanje novca u inozemstvo.
Kažnjeni za ekonomsku krizu 2008. godine
Sud na Islandu osudio je pak prije mjesec dana trojicu menadžera iz Landsbankinn banke i dvojicu iz Kaupþing banke, kao i jednog velikog investitora, na kazne zatvora zbog kriminalnog djelovanja za ekonomske krize i rasula 2008. Gotovo istodobno, tijekom lipnja, Vrhovni sud Islanda stavio je, za sada, točku na veliki lov za bankarskim lopovima. Potvrdio je, naime, 74 godine kazne zatvora za 26 islandskih financijaša, šefova i izvršnih direktora više banaka. Svi su oni osuđeni zbog pranja novca, prevara u trgovini valutama te laganja istražnim organima.
Progonu bankara lopova pridružio se i iranski državni tužitelj koji je, zbog golemih prevara, poreznih utaja i neopravdano visokih primanja, naredio Islamskoj revolucionarnoj gardi da uhiti Ali Rastegar Sorkheia, bivšeg direktora Bank Mellat i njegova zamjenika za međunarodne poslove.
U Hanoju je pak vijetnamska policija uhitila predsjednika uprave i operativnog direktora MHB državne banke te šest službenika sigurnosti pod optužbom da su ukrali nekoliko milijuna dolara. Zbog sličnih optužbi uhićeno je još na stotine bankara u Singapuru, Maleziji, Kini, Gani, Nigeriji, Kanadi…
Istraga protiv osam najvećih švicarskih banaka
Budući da u SAD niti jedan bankar nije odgovarao zbog financijskih malverzacija za ekonomske krize koja je započela 2008., što je izazvalo opće zgražnje, američki mediji sada tvrde da pravosuđe želi nadoknaditi propušteno te vratiti dio vlastite vjerodostojnosti. Stoga su pošle godine u SAD-u, u okviru programa “ograničeno pomilovanje”, pokrenute istrage među ostalim, i protiv čak osamdeset švicarkih banaka koje imaju poslovnice u toj zemlji. Švicarske banke su pristale, kako bi izbjegle kazneni progon, pomoći američkim poreznim organima u istrazi te prisiliti svoje klijente da otkriju račune koje su otvorili u inozemstvu.
Do sada su zbog toga švicarske banke platile kaznu od 1,3 milijarde dolara. Po istom programu, 2009., čak 54.000 američkih državljana koji su u UBS banci sakrivali novac od poreznih organa, platili su globu od 8 milijardi dolara. A da ništa od toga švicarske bankare, to oličenje profesionalnosti i poslovne etike, nije naučilo pameti, dokazuje i to da je upravo objavljeno kako je u SAD-u u tijeku nova istraga protiv osam najvećih švicarskih banaka.
Islandski model
Možda je najbolje štetu koju su bahate financijske oligarhije nanijele svojim klijentima i državama u kojima posluju, definirao bivši islandski premijer Olafur Ragnar Grimmson. Čitajući njegovu izjavu prisjetili smo se situacije s hrvatskim štedišama koje banke nisu upozoravale, a morale su, na svu opasnost od dizanja kredita u švicarskim francima, kao i na sve one koji su u Hrvatskoj dizali kredite pod tako teškim uvjetima i visokim kamatama kakve ima malo koja zemlja na svijetu. Olafur Ragnar Grimmson ustvrdio je, naime, a Hrvatska bi iz nje mogla svašta naučiti, kako se njegova zemlja relativno brzo oporavila od krize jer je vlada kojoj je bio na čelu, bila dovoljno mudra da ne prati tradicionalnu i prevladavajuću ortodoksiju zapadnog financijskog svijeta.
Ali, i da se ne pokorava zahtjevima i ucjenama moćnih financijskih institucija. “Uveli smo kontrolu valutnog tržišta, pustili smo slabe banke da propadnu, nismo ih spašavali novcem poreznih obveznika, pomagali smo ljudima koji su stradali zbog bankarskih maniplacija i nismo uveli mjere štednje kao Europa.”
wpDiscuz