Nemiri diljem Balkana podsjećaju na činjenicu da se, i dalje, radi o politički i ekonomski nestabilnom dijelu Europe. Prosvjedovalo se ovog proljeća diljem regije, od Makedonije i Kosova, preko Crne Gore i Republike Srpske.
Europski dužnosnici u Bruxellesu držali su se po strani, apelirajući na “mirno izražavanje demokratske volje građana”.
Konkretniji su europski analitičari koji izravno ukazuju na uzroke nemira na Balkanu: “Ono što se događa na Balkanu jeste frustracija naroda, i to na prvom mjestu svojim političkim liderima za koje se smatra da ne rade u najboljem interesu svojih građana”, ocijenila je za Agenciju Tanjug, Korina Stratulat iz Centra za europsku politiku (EPC ) u Bruxellesu.
Pored kontinuirano loše ekonomske situacije, građane Zapadng Balkana frustrira i gubitak nade u bolje sutra kao i nepovjerenje u eurointegracijske procese koji, prema riječima Stratulat, nisu doveli do konkretnih rezultata kada je u pitanju lokalna korumpirana i nekompetetntna politička elita.
“Ljudima je dosta neopipljivih rezultata. Oni su razočarani u činjenicu da niti njihovi politički predstavnici niti EU ispunjavaju data obećanja, “rekla je ona.
Iako se Crna Gora i Srbija u Bruxellesu i dalje, tehnički, vide kao lideri u procesu eurointegracija regije, posljednjih par mjeseci najviše se govorilo o onim drugim “liderima” u problemima, izazovima i nestabilnostima.
“Makedonija u ovom trenutku svakako predstavlja najveći izazov, bez jasnog riješenja za unutarnju kaotični situaciju. BiH je pohvaljena jer je napravila neke pozitivne pomake, ali ukoliko EU ne bude to znala iskoristiti, pozitivan trend nije zajamčen, “kaže Stratulat.
Kada je riječ o Kosovu, tamo je stuacija ostala jednako nestabilan”, objašnjava ova analitičarka. U Centru za europsku politiku upozoravaju da su unutarnja političko-ekonomska pitanja u zemljama s teritorija nekadašnje Jugoslavije “i dalje ozbiljna”, au razgovoru za Agenciju Tanjug EU se poziva da odigra konstruktivniju ulogu u regiji: “Što nam to promiče kontroli ako se, unatoč činjenici da se demokratski principi stavljajuju u sam vrh strategije proširenja EU, demokratski standardi u regiji pogoršavaju ili stagniraju “, pita Stratulat i dodaje: ” Zemlje Balkana svako imaju svoj dio odgovornosti kada govorimo u upravljanju i provođenju strukturnih reformi, ali vrijeme je da EU napravi procjenu vlastite učinkovitosti i konkretnog (a ne retoričkog) zalaganja u regiji, “dodala je.
Prema njenim riječima, nije tajna više ni u Bruxellesu, ali ni na Balkanu da u zemljama članicama EU nema više entuzijazma kada je u pitanju novo proširenje, kao i da inzistiraju na sve strožim ulovima pristupanja. kompleksnije uvjeti i duži procesi eurointegracija opravdavaju se činjenicom da buduće članice moraju u potpunosti dostići europske kriterije i biti spremne preuzeti obveze članstva u Uniji.
U Centru za europsku politiku u Bruxellesu upozoravaju da bi u procesu uspostavljanja “balkanskih demokracija i ekonomija na zdrave osnove “trebalo da postoji više podrške i interakcije EU s regijom, kao i da bi europska” čvrsta ruka “” većoj mjeri nego do sad, trebao biti praćena “brižnom rukom” koja pomaže.