Dan 7. svibnja 1991. godine, mi, hrvatski domoljubi, slavimo kao dan početka organiziranog otpora velikosrpskoj agresiji, dan kada se hrvatski narod, goloruk i nenaoružan, suprotstavio mnogobrojnijem i nadmoćnijem velikosrpskom agresoru koji je imao u planu blokirati zapadnu i južnu Hercegovinu te stvoriti preduvjete za uvođenje snaga JNA iz pravca Banja Luka – Donji Vakuf – Kupres – Mrkonjić Grad – Drvar – Livno u cilju nastavka daljnjih borbenih djelovanja, presijecanja Dalmacije na tri dijela te pokretanja realizacije tzv. plana „RAM“. Priopćeno je to danas iz Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatske republike Hercegbosne te Udruge organizatora otpora HVO u BiH.
Podsjećamo, zaustavljanje tenkova JNA u Pologu Hrvati iz Širokog Brijega i susjednih općina organizirali su 7. svibnja 1991. Tada su zaustavili prepriječenim kamionima na dužini od nekoliko kilometara i nenaouružanim ljudstvom tenkovsku kolonu Jugoslavenske Narodne Armije u mjestu Polog koje se nalazi između Mostara i Širokog Brijega. Za hrvatski narod bila je to prekretnica koja je pokazala da se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak. Hrvatski civili tada su spriječili u Pologu blokadom ceste kolonu od preko 100 tenkova i oklopnih vozila koja je krenula iz mostarske vojarne upućena zauzeti položaje u zapadnoj Hercegovini i dijelu južne Hrvatske.
JNA je tada tvrdila da se radi o “redovnoj vojnoj vježbi i manevru” no Hrvati su shvatili da je postrojba bila pripravna za oružanu borbu. Zahtjev hrvatskih prosvjednika bio je povratak u vojarnu iz koje su došli.
Pregovore sa zapovjednikom mostarskog garnizona JNA pokovnikom Milojkom Pantelićem započeli su tada predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, gvardijan fra Mladen i Jure Skoko.
Prosvjednicima na barikadi s vremenom se solidariziralo i pridruživalo sve i više Hrvata iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Imotskog… i dr. lokalnim čelnicima i fratrima je uspjelo oržati disciplinu među prosvjednicima.
Vojno zapovjedništvo iz Beograda u više navrata je naredilo prolazak kolone.
JNA je pokušala dostaviti jedinici bojne otrove i zaštitne maske za proboj barikade u konvoju koji je trebao dovesti hranu. Međutim taj pokušaj je propao. Širokobriješke su žene pripremile hranu i napitke za vojnike JNA, koji su tada bili uglavno ročnici iz raznih bivsih republika tadašnje SFRJ.
Desantne jedinice JNA iz Niša i druge specijalne jedinice zauzele su položaje na području oko Pologa. Trećeg dana na barikadi u Pologu našlo se političko vodstvo BiH (bez srpskih predstavnika). Nakon apela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, obraćanjem prosvjednicima od strane političkog vodstva BiH i Anđelka Mikulića i dr. prosvjednici su lagano odlazili sa barikade a vozači micali svoja vozila s ceste. Nakon tri dana kolona JNA je krenula.
Nakon ‘krvavog Uskrsa’ na Plitvicama, 7. svibnja 1991. skinute su sve maske bratstva i jedinstva i AVNOJ-evske Jugoslavije i svakome je postalo jasno kako je JNA u funkciji velikosrpskih nacionalnih interesa koja područje Bosne i Hercegovine planira iskoristiti kao prostor preko kojeg će se izvoditi borbene i logističke aktivnosti za vojnu okupaciju Republike Hrvatske, ali i okupaciju prostora na kojima stoljećima žive Hrvati Bosne i Hercegovine”, stoji u priopćenju.
Svi Hrvati iz Hercegovine koji su 7. svibnja 1991. stali pred JNA tenkove, dodaje se, pokazali su izuzetnu nacionalnu svijest, hrabrost i spremnost na žrtvu u obrani svojih stoljetnih ognjišta i svih drugih hrvatskih nacionalnih interesa, pokazujući jasno kako su svjesni da se bez žrtve i oružane borbe neće moći obraniti od velikosrpske agresije, što se i obistinilo u godinama koje su nastupile nakon toga.
“Povodom 25. obljetnice zaustavljanja tenkova u Pologu upućujemo čestitke svim sudionicima hrvatskog otpora u Pologu i nadamo se kako će ovaj datum biti velikim slovima upisan u hrvatsku povijest kako bi budući naraštaji hrvatskog naroda iz njega crpile vrijednosti za iskušenja koja će imati u budućnosti”, stoji u priopćenju spomenutih udruga koje su potpisali dr. Miljenko Lugonja i brigadir Jadran Topić.
J. Gudelj / Dnevnik.ba
wpDiscuz