Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od Suda u Haagu da bude pušten na privremenu slobodu, sve dok se ne odluči o žalbi koju će on uložiti na presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora.
Karadžić je u podnesku naglasio da, po pravilima Suda, ima pravo da bude pušten na privremenu slobodu, obećavajući da će se u Haag vratiti na svaki poziv i da neće ugrožavati svjedoke i žrtve.
Iako to ne navodi izričito, iz podneska proizlazi da Karadžić traži da na privremenu slobodu bude pušten u Republiku Srpsku, čijim je vlastima uputio kopiju zahtjeva, prenosi BIRN-Justice Report.
”Neću poduzimati bilo kakve akcije koje bi mogle predstavljati opasnost za bilo koju žrtvu, svjedoka ili bilo koju drugu osobu. Poštovat ću sve razumne uvjete za oslobađanje, poput javljanja lokalnim vlastima i ograničenja kretanja i putovanja”, napisao je Karadžić.
Sud u Haagu je 24. ožujka osudio Karadžića na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
On je podsjetio da je, iako se nije dobrovoljno predao, poslije uhićenja u srpnju 2008. ”u potpunosti surađivao s Tribunalom” i da ”nijedan svjedok nije prijavio nijedan slučaj uznemiravanja u mom procesu”.
Kao posebnu okolnost u korist svog privremenog oslobađanja, Karadžić navodi da mu se zdravlje, koje je do uhićenja ”bilo perfektno”, pogoršalo tijekom osmogodišnjeg boravka u pritvoru, zato što više nije mogao da se zdravo hrani i uzima vitaminske dodatke.
Sekretarijat Haškog suda je u podnesku odbacio Karadžićeve navode, podsjećajući da Međunarodni Crveni krst i nizozemske vlasti provode redovan nadzor nad pritvorom i da su utvrdili da on zadovoljava najviše međunarodne standarde.
Zato što je pritvoren, Karadžić, kako tvrdi, ne može da na efikasan način učestvuje u pripremi žalbe, niti da svom pravnom savjetniku pruži neophodnu pomoć. To, kako kaže, djeluje ”frustrirajuće na moje psihičko i fizičko zdravlje”.
Karadžić se Tribunalu požalio i na to što ima zastarjeli kompjuter, ali ne i pristup internetu. Sekretarijat Suda obećao je, u odvojenom dopisu sucima, da će pritvorenici dobiti bolja računala do sredine svibnja.
Karadžić, na kraju, naglašava da “čvrsto ostaje pri stavu da je nevin”.
”Odobravajući moje puštanje na privremenu slobodu, Žalbeno vijeće bi poduzelo važan korak da osiguraju pravednost žalbenog postupka u mom slučaju. Zato od vas tražim da mi odobrite privremenu slobodu za vrijeme žalbenog postupka”, zaključio je Karadžić.
O Karadžićevom zahtjevu naknadno će odlučiti Žalbeno vijeće, kojim predsjedava američki sudac Theodor Meron.
wpDiscuz