„Mediji u višejezičnim društvima“ – naziv je studije objavljene pod pokroviteljstvom OESS-ovog ureda u Beču, a o kojoj se gotovo ništa ne zna u Bosni i Hercegovini, piše Hrvatski Medijski Servis.
Studija je rezultat opsežnih istraživanja eksperata o stanju medija u Švicarskoj, Luksemburgu, Makedoniji, Moldaviji te bivšoj državnoj zajednici Srbije Crne Gore.
Osim preporuka za svaku državu ponaosob iznesene su i univerzalne preporuke za sve javne RTV servise. U zaključcima se navodi kako državne institucije trebaju biti svjesne svoje odgovornosti te da bi trebale stvarati zakonski okvir koji će biti povoljan za medije na različitim jezicima.
„Vlade bi trebale osigurati da građani koji su pripadnici različitih jezičnih skupina, imaju pravo i priliku da slobodno izražavaju, čuvaju i razvijaju svoj jezik putem medija“ – navodi se u prvom zaključku studije. „U protivnom slušatelji i gledatelji imaju malo ili nimalo povjerenja u domaće medije te dolazi do upiranja pogleda ka susjednim stranim medijima“, stoji u preporuci.
Eksperti drže kako na duže staze to može imati za posljedicu destabilizaciju društva. Nadalje, u preporukama se ističe uloga medija u borbi protiv diskriminacije, u poboljšavanju razumijevanja i izgradnji stabilnog mira u pluralnim društvima, piše Hrvatski Medijski Servis.
„Cilj medija treba biti oslikavanje multietničkog i višejezičnog društva, umjesto što se oni fokusiraju samo na svoju zajednicu, zaboravljajući na potrebe drugih skupina“, piše u preporuci.
U zaključcima se ističe i važnost uloge javnih RTV servisa te da privatni sektor sam ne može jamčiti pluralnost medijskog prostora.
„Pored zakonski osigurane količine programa na različitim jezicima, javna glasila trebaju posvetiti prikladnu pozornost životu i situaciji u kojoj se nalaze razne etničke skupine koje žive u toj zemlji. Pokrivanje tema koje se tiču ovih skupina mora biti jedan od osnovnih prioriteta u glavnim vijestima i programima o tekućim poslovima“, navodi se u studiji.
U posljednjem zaključku se navodi kako će dvojezični i višejezični mediji biti u stanju pokazati pozitivne rezultate samo ako društvo prihvati višejezičnost kao dio normalne svakodnevne situacije. Navode i kako je potrebno izbjeći opasnost „getoizacije“ društva putem medija.
Sve navedene preporuke uvelike se poklapaju sa zahtjevima Hrvatima da im se prestane braniti osnivanje javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku u sklopu javnoga RTV sustava u BiH, a što je europska civilizacijska stečevina.
Studija je objavljena 2003. godine. Iako se u studiji navodi da izvještaji predstavljaju isključivo stavove autora te da ne odgovaraju neophodno i stavovima OESS-a i danas je u cijelosti možete naći na OESS-ovim stranicama:
wpDiscuz