“Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci” tema je drugog znanstvenog skupa kojeg je danas u Sarajevu organizirala Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” s ciljem razmatranja pravnih, društvenih, kulturnih i političkih pitanja te bh. susjedstva.
Prvi znanstveni skup u organizaciji BZK “Preporod” organiziran je u ožujku prošle godine, a izlaganja su objavljena u “Godišnjaku” ovog Društva.
Na današnjem skupu prezentirano je 12 znanstvenih radova istaknutih intelektualaca iz BiH, Hrvatske i Slovenije, kroz tri panela – “Postojeći bh. pravni poredak”, “Društvena, kulturna i politička cjelovitost bh. države”, te “Bosanskohercegovačko susjedstvo”.
Šaćir Filandra s Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu, govoreći o temi “Bošnjaci izvan politike”, smatra da ta metafora govori o stanju duha unutar političkog suvremenog bh. spektra.
U njemu je politika ostala izvan domena interesa političkih stranaka, s obzirom da je došlo do redukcije političkog života i politike kao takve na stranačku politiku, a time na redukciju političkih vođstava, odnosno političkih oligarhija.
“Živimo jedno vrijeme kada se nitko od političkih stranaka i lidera ne bavi ozbiljno politikom, već se svi zapravo bave sobom, svojim problemima i ministarskim pozicijama.
U takvoj situaciji opće krize politike čitav politički spektar kojem svjedočimo posljednje dvije godine odvija se izvan politike, odnosno u sferi političke kalkulativnosti, između političkih stranaka i njihovih lidera.
Tako su opća pitanja države i građana, socijalne sigurnosti, društvenog napretka i ekonomskog razvoja ostala apsolutno izvan domena interesa i bavljenja”, smatra Filandra.
Položaj Bošnjaka u BiH ocijenio je odličnim, naglasivši da će on u budućnosti zavisiti od toga šta njegove političke stranke učine od tog položaja.
Kritičar, pjesnik i urednik Ervin Jahić iz Zagreba smatra da je slika Bošnjaka danas slika aktera bez sustava. Mišljenja je da je kriza nacije rezultat globalističkih tendencija, u kojma se posmoderna društvena paradigma obračunala s pojmovima nacije, povijesti i tradicije i nju zanima neoliberalna ideologija i svjetski monetarni tolalitarizmi.
“Utoliko je i položaj Bošnjaka zaista kompliciran. Potrebno je otvoriti bošnjačko nacionalno pitanje koje zapravo nikada nije riješeno. Mi ne znamo šta je formativni okvir za bošnjaštvo danas. Čini mi se da je dejtonska paradigma u mnogočemu diskriminatorska, ona je potisnula građanina”, naglasio je Jahić.
Predsjednik BZK “Preporod” i profesor na FPN-u Sarajevo Senadin Lavić ističe da je ustavni problem BiH vrlo težak i kopleksan, te da danas postoje jasni stavovi da je oktroirani Dejtonski ustav osnovni uzrok nestabilnosti, uređenja i života u BiH.
Ocjenjuje očitim da će se u skorije vrijeme morati početi razgovor o ustavnoj reformi i pronaći ustav koji je europski.
“Sada imamo nametnuti Ustav i u njemu je umjesto građanina nametnut etnikum kao mjera svih stvari. Aneks 4 u kojem je podmetnut Ustav je najveći problem – nikome se u Europi zadnjih sto godina nije desilo, nijednom narodu i državi, da mu se na nekoj mirovnoj konferenciji u vojnoj bazi kraj Ohaja podmetne Ustav. Ustav je stvar građana BiH i donosi se na Skupštini BiH, a ne u vojnim bazama. Živimo jedno ilegalno stanje”, mišljenja je Lavić.
Neki od govornika bili su i Amra Hadžimuhamedović, Ugo Vlaisavljević, Ćazim Sadiković, Sulejman Redžić i Vera Kržišnik Bukić, a svi referati s današnjeg znanstvenog skupa bit će objavljeni u posebnom zborniku BZK “Preporod”.
wpDiscuz