Zalaganje Slovenije za manjinska prava koruških Slovenaca potaklo je rasprave o manjinskom statusu Nijemaca i Austrijanaca u Sloveniji. Obilježavanje 92. obljetnice koruškog referenduma – na kome su 1920. godine tamošnji Slovenci glasovali za ostanak u sklopu Austrije, odnosno protiv prisajedinjenja Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca – potaknulo je nove rasprave o manjinskim pravima, ali ne Slovenaca u Austriji već Nijemaca i Austrijanaca koji stoljećima žive u Sloveniji, ali im se ne priznaje status takozvane autohtone manjine.
Rasprava o poštivanju manjinskih prava, sa ove i sa one strane zajedničke granice, pokrenuta je u najjužnijoj austrijskoj pokrajini minulog vikenda. Istaknuti funkcioneri koruške pokrajinske vlade i parlamenta, predstavnici koruških slobodara (FPK) preminulog ultradesničara Jörga Haidera, oštro su kritizirali zahtjeve slovenske manjine za ispunjenje prava koja im pripadaju po slovu austrijskog ustava i po članu 7 iz Državnog ugovora, kojim je okončana okupacija Austrije.
Na proslavi 92. obljetnice koruškog referenduma, kojim je 10. listopada 1920. odlučeno da taj dio pokrajine ostane u sklopu Austrije, pokrajinski zastupnik FPK Harald Dobernik izjavio je prošlog vikenda da koruški Slovenci nisu pravi Korušce i da nemaju pravo na šire manjinske privilegije.
“Koruška nije dvojezična zemlja i nećemo nikada dozvoliti da se stekne dojam da ovdje, uz pripadnike njemačke nacionalne i jezične kulture, ravnopravno is punim pravom separacije, unutar države žive pridošli pripadnici bivših plemenskih saveza koji su lutali Europom”, rekao je Dobernik.
Slovenski veleposlanik u Beču Aleksandar Geržina nije propustio priliku da oštro reagira – usporedivši koruške slobodare “s masovnim pokretom koji je tridesetih godina (prošlog stoljeća) bio uspješan”. Nije bilo teško razumjeti da je mislio na naciste Adolfa Hitlera.
Svojim istupom, prvi diplomat Slovenije u Austriji Geržina učinio je, ipak, medvjeđu uslugu – Ljubljani. S obzirom na to da su čelnici koruških slobodara zatražili ambasadorovu ostavku, u obranu Geržine ustali su predstavnici svih stranaka u austrijskom parlamentu, čak i šef austrijskih slobodara Heinz Christian Strache.
Stjecajem okolnosti ili kao dio osmišljene političke igre s jasnom raspodjelom uloga, rasprava je prenesena na višu razinu. Austrijski vicekancelar i ministar vanjskih poslova Michael Špindleker osobno se ispričao Ljubljani “za neumjesne izjave nekih lokalnih političara”, ali je u istom dahu zatražio hitan sastanak na kojem bi se razmotrilo pitanje poštivanja manjinskih prava u Koruškoj, ali iu Sloveniji.
Slovenski veleposlanik Geržina potvrdio je u intervjuu za bečki konzervativni dnevnik “Prese”, da je do sastanka došlo prošlog utorka u Mariboru. Pritom je dodao da se pravo Austrijanaca na manjinski status u Sloveniji ne može usporediti s povijesnim pravom koruških Slovenaca biti smatrani konstitutivnim, mada manjinskim narodom Austrije.
Stav Austrije, s druge strane je jasan. Beč prebacuje Ljubljani da ništa nije poduzela u smislu priznavanja manjinskog statusa Nijemaca i Austrijanaca u Sloveniji, iako se na to obvezala kada je zatražila potporu Beča u procesu pridruživanja EU.
wpDiscuz