Županijske i entitetske vlade masovno se zadužuju kod banaka

 
Entitetske vlade u BiH na različite načine počele su se masovno zaduživati kod komercijalnih banka nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) odbio dati ove godine tranše ugovorenoga kredita zbog izostanka reformskih postupaka. U najnovijem mjesečnom izvješću Direkcije za ekonomsko planiranje BiH stoji podatak kako krediti za opće vlade u prvih šest mjeseci ove godine bilježe najveći rast, i to 17,2 posto i u ukupnim kreditnim zaduženjima sudjeluju sa 6,7 posto. Ukupni krediti za promatrano razdoblje iznosili su 17.1 mlrd. KM.
Trend slabog rasta ukupnih kredita zbog negativnog rasta kredita nefinancijskim poduzećima nastavljen je i u srpnju 2015. godine kada je stopa rasta ukupnih kredita iznosila 2,1 posto. Krediti plasirani sektoru nefinancijskih poduzeća još uvijek imaju najveći udio u ukupnim kreditima (47,6 posto) iako se i taj udio smanjuje iz mjeseca u mjesec, što nije dobro jer očito se radi i o smanjenju obujma investicija. U promatranom razdoblju zabilježili su stopu rasta od 2,3 posto. Krediti koji su dani sektoru stanovništva čine 45,1 posto i u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježili su rast od 4,9 posto. Ostali sektori zajedno imaju zanemariv udio u ukupnim kreditima.
Prema tumačenju tajnika Udruženja banaka BiH Mije Mišića, “kupovina entitetskih obveznica i rizničkih zapisa od banaka do određene mjere može se smatrati normalnim bankarskim plasmanima”.
No, ono što zabrinjava i što je, kako tvrdi Mišić, vrlo diskutabilno jeste jesu li ti plasmani entitetima i svim drugim proračunskim korisnicima u funkciji reformskih ciljeva i restrukturiranja”. U prvoj polovini ove godine nastavljen je trend rasta depozita za što postoje podaci da oni za sedam mjeseci 2015. iznose 15.8 milijardi KM i veći su za 5,1 posto. Promatrajući sektorsku strukturu, depoziti stanovništva imaju najveće udio u ukupnim depozitima – 60,7 posto, a bilježe i najveći rast kada se usporedi s drugim sektorima. Zatim slijede depoziti nefinancijskih poduzeća s 22,5 posto.
Spomenimo da je 2014. godine, a na osnovi Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji BiH, federalna Vlada donijela čak trinaest odluka o zaduživanju ovog entiteta putem emisije rizničkih zapisa u nominalnom iznosu od 240 milijuna KM. Sredstva prikupljena emisijom rizničkih zapisa koriste se prioritetno za izvršenje dijela obveza po osnovi unutarnjeg duga utvrđenog Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obveza FBiH i Zakonom o izmirenju obveza po osnovi računa stare devizne štednje u FBiH. Stanje duga na kraju prošle godine po ovoj osnovi iznosi 100 milijuna KM. Na temelju odluke o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom rizničkih zapisa, ministar financija Republike Srpske je u 2014. godini donio jedanaest odluka o emisiji rizničkih zapisa Republike Srpske. Iznos duga ovog entiteta po ovoj osnovi, zaduženje rizničkim zapisima bio je 94,51 milijun KM.