OSMANOVIĆ: Osporavanje hrvatskog jezika je direktno kršenje Ustava BiH

Glavni krivac za segregaciju i diskriminaciju u pojedinim dijelovima BiH u obrazovnom sustavu je direktno uplitanje politike i želja političara da iskompliciraju stvari, skrećući pozornost s teške ekonomske i socijalne situacije, izjavio je danas u Sarajevu ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović.
Komentirajući jučerašnju sjednicu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), Osmanović je kazao kako je članove PIC-a upoznao s problemom osnovnog ljudskog prava, a to je pravo na obrazovanje i pravo na informiranje na materinjem jeziku, javlja Fena.
”Osporavanje hrvatskog jezika je direktno kršenja Ustava BiH, odnosno Daytonskog mirovnog sporazuma, Aneks 4, gdje se navodi da su bosanski, srpski i hrvatski službeni jezici. Zatražio sam da se službeni jezici upotrebljavaju u svim administrativnim službama, naročito u obrazovnom sustavu”, rekao je Osmanović. Ne možemo braniti bosanski jezik ako ne branimo i hrvatski i srpski, ili ne dao Bog, da čak potiremo druge jezike a branimo samo bosanski, dodao je Osmanović.
 
Prema njegovim riječima, u narednom razdoblju problem će biti dodatno razmatran, ali očekuje se i dodatni angažman domaćih institucija.
Bosanski jezik već neko vrijeme izaziva buru negodovanja u bh. javnosti i na površinu izbacuje svu netrpeljivost koju već godinama nakon Daytonskog sporazuma pokušavaju zatomiti sva tri konstitutivna naroda. Dok je nedavno izdavanje školskog rješnika bosanskog jezika, autora Dževada Jahića, naišlo na oštre osude lingvista u RS-u i Federaciji.
Iako su se ministarstva ogradila od spornog rječnika, i udžbenik nije direktno preporučen učenicima proteklih godina bio je preporučen nastavnicima. Prema medijskim navodima, nakon rata škole su po direktivi bošnjačkog političkog vrha kupovale ovu knjigu, kao i Pravopis bosanskog jezika istog autora kojeg su lingvisti slično ocjenjivali, piše Slobodnaeuropa.
Cijela priča dobila je političku konotaciju, a aljkavost onih koji su trebali grešku ispraviti prije načinjene štete je i u ovom slučaju iskorištena kao centaršut onima koji u posljednje vrijeme negiraju postojanje bosanskog jezika.
”Kakav pogled na jedan narod unutar zajedničke države ima drugi, pa nazovimo ga većinski, jer su najbrojniji unutar Bosne i Hercegovine. Ako bismo mi taj rječnik uzeli kao neku vrstu paradigme, onda bi bilo potpuno jasno što nas čeka ako bi Republika Srpska priznala bosanski jezik, odnosno prihvatila bosanski jezik”, rekao je za RSE lingvist Miloš Kovačević.
U povodu polemike oko spornog rječnika oglasio se i OSCE u BiH, koji podsjeća da su obrazovne institucije u BiH odgovorne za uklanjanje neprimjerenog sadržaja iz udžbenika, dodataka udžbenicima i ostale literature koja se koristi u obrazovnom procesu.
*Napomena: U tesktu smo na nekoliko mjesta namjerno zamijenili nazive jezika, ali vjerujemo kako nismo napravili nikakvu štetu, i da g. Osmanović isto želi hrvatskom jeziku šta i bosanskome.