Nemali broj građana počinje izbjegavati mjesta masovnog okupljanja, a mnogi roditelji kažu kako sa strahom šalju i djecu u školu. Sigurnosne i policijske agencije rade posljednjih dana punom parom, no malo tko više u BiH, čije su ulice pune bradatih ljudi s kratkim hlačama, može prosuditi tko je potencijalni terorist, spavač, a tko vjernik koji samo drukčije od službenih islamskih institucija tumači islam.
Dževad Gološ
Obavještajno-sigurnosne agencije koncentrirale su se od napada u Zvorniku na Sarajevo, Maoču, Zvornik, na veće vehabijske skupine, a mjesta poput Mostara, koja predstavljaju ranu bh. društva s obzirom na stalna nacionalna trvenja, čini se da nitko ozbiljno ne nadzire. U Hercegovini, ponajviše u Mostaru, kažu upućeni iz sigurnosnih struktura, ima na stotine vehabija koji prave probleme ponajviše islamskim vjernicima koji prakticiraju islam drukčije od njih.
Problem je pak što po nekim obavještajnim podacima u Hercegovini ima i oko 90 spavača koji su u svakom trenutku spremni dati život za “više ciljeve”.
Kao idejni vođa vehabija u Mostaru navodi se izvjesni Dževad Gološ. Intelektualac koji koristi svaki trenutak kako bi privukao što više osoba pod svoj utjecaj. Gološa prate sve sigurnosne i policijske agencije, a sumnjiči se da vrbuje bh. državljane za odlazak na ratište u Siriji te im organiziraju prebacivanje u tu zemlju. On je u Damsku završio Islamski fakultet, nakon stjecanja diplome vratio se u BiH i u Mostaru osnovao zakladu “Daru-l- Kur’an” (Kuća Kurana). Nakon toga jedno vrijeme ponovno je boravio u Siriji gdje je bio pripadnik jedinice “Ahraur Šam” koja je u sastavu Islamske fronte. Po ponovnom povratku u Mostar, on organizira odlazak bh. državljana u Siriju i njihovo pristupanje toj jedinici. Zanimljivo je da je Gološ 2013. godine bio domaćin u BiH imamu Muhammadu Radžinu Kurejmu koji je napustio Damask i navodno iz Katara vuče mnoge konce u Siriji.
Jedno krilo u vehabijskom pokretu u BiH optužuje Gološa da radi protiv vehabija, a drugo ga veliča. U kolovozu 2013. godine na izričit zahtjev reisa Huseina Kavazovića da se Gološevoj zakladi zabrani rad, Federalno ministarstvo pravosuđa izbrisalo je “Dar-l-Kur’an” iz Mostara iz registra. U svom zahtjevu reis Kavazović je naveo da ta zaklada ne ispunjava zakonom propisane uvjete za postojanje i rad i da u potpunosti krši Zakon o slobodi vjere. I pored službene zabrane, Gološeva zaklada nastavila je raditi. Gološ i sada drži jako posjećena predavanja po Mostaru na koja dolaze vehabije iz cijele regije.
Koliko sljedbenika Gološ ima, govore podaci o posjećenosti njegovih internet kanala na YouTubeu, posjećenosti stranica koje održava na internetu, ali i o posjećenosti predavanja koja drži čak u Narodnom pozorištu u Mostaru. Iako se o Gološu širi loš glas u gradu na Neretvi, ono što on plasira na društvenim mrežama ni u kojoj mjeri ne poziva na radikalizam ili ubijanje, čak što više, citira one koji navode kako pravi vjernik nikada neće ubiti. Tek u rijetkim tekstovima koje je objavio može se iščitati kako, primjerice, neizravno opravdava teroristički napad u Francuskoj. Prema izjavama iz policijskih krugova Gološ, kao i njegova najodanija “braća” imaju po nekoliko žena i veliki broj djece.
Vehabije i mobiteli
Glavna djelatnost vehabija u Mostaru su mobitel shopovi. Sigurnosne agencije koje o svima njima imaju pozamašnu dokumentaciju tvrde kako su mobitel shopovi koje vehabije drže po Mostaru i Sarajevu samo maska, a kako im novac stiže iz stranih zemalja kako bi širili “istinski islam” i financirali svoje obitelji. Većina vehabija u Mostaru živi u unajmljenim smještajima i seli vrlo često s jednog u drugi dio grada. U posljednje vrijeme pojavile su se i informacije kako u određene dijelove grada doseljava veći broj vehabija. Radi se uglavnom o izoliranim naseljima poput novog naselja koje je ‘niklo’ u okolici ‘Strjeljane’ nadomak mostarskog naselja Zalik ili u seoskom naselju Vranjevići. O bezopasnim, ali i opasnim vehabijama i ekstremistima lokalne policije imaju određena saznanja, ali ne poduzimaju ništa po tom pitanju, prvenstveno jer im to nije u opisu posla i jer primat nad terorizmom drže državne sigurnosno-obavještajne agencije. Postavlja se pitanje imaju li državne agencije dovoljno kapaciteta nadzirati i kontrolirati tisuće vehabija, desetke ekstremista i spavača.
Dnevni list
wpDiscuz