35. obljetnicu smrti Josipa Broza Tita Frankfurter allgemeine zeitung obilježio je tekstom u kojem se, između ostalog, ističe kako je za “jednog o najvećih masovnih ubojica 20. stoljeća održan jedan od najvećih pogreba koji je svijet ikada vidio”, prenosi Tanjug.
Na Titov sprovod 8. svibnja 1980. doputovali su čelnici država i vlada 128 zemalja. Leonid Brezhnev, Hua Guofeng, Margaret Thatcher, Sandro Pertini, Karl Carstens, Helmut Schmidt, Erich Honecker, Kim Il Sung, Gustav Husak i Saddam Hussein, bili su samo neki od njih, piše FAZ.
“Dugo nije opažena veza između Titovog socijalizma i borbe centara moći bivših republika za svoj dio kolača, koje su se pretvorile u nacionalne sukobe nakon što je prestao pristizati novac iz inozemstva. Pokus radničkog samoupravljanja – tijekom kojeg su poduzeća bila u stalnom minusu – preživio je samo zahvaljujući kreditima koje je osigurao Zapad i sirovinama koje su stigle iz Istočnog bloka”, ističe autor teksta, koji je i sam živio u Jugoslaviji, dodajući kako se takav način poslovanja u konačnici sveo na više od 20 milijardi dolara duga koji se generirao od 1971. do 1983.
“Hrvatska i Slovenija više ne žele slaviti Titov lik i djelo”
Nakon Titove smrti, velikosrpski nacionalisti su se, gledajući svijet kroz svoje viđenje povijesti, okretali prema Draži Mihailoviću, velikom protivniku Tita. Hrvatima su, s druge strane, na raspolaganju bile, kako piše, dvije podjednako neatraktivne tradicije: ona fašističke ustaške države koja je bila u savezu sa Hitlerom i uništila desetke tisuća Židova i Srba, i ona Titovih partizana, koji su likvidirali desetke tisuća stvarnih ili potencijalnih antikomunista. Podjela se održala i do današnjeg dana kada se tzv. ljevica povezuje s komunistima, a desnica s ustašama iako, kako ističe FAZ, Hrvatska i Slovenija više ne žele slaviti Titov lik i djelo.
Autor teksta podsjeća kako je jedan od prvih poteza nove predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović bio uklanjanje Titove biste s Pantovčaka jer odbija poistovjećivati komunističkog diktatora sa hrvatskim antifašizmom. “Na reakciju hrvatske ljevice nije trebalo dugo čekati. Bivši predsjednik Josipović je rekao kako je taj potez loš politički signal, a socijaldemokratski premijer Zoran Milanović je predsjednicu optužio za manipuliranje poviješću”, stoji u članku. Pritom se ističe i kako Grabar-Kitarović 16. svibnja namjerava otputovati na komemoraciju u Bleiburgu posvećenu Hrvatima koje su britanske vojne snage prepustile nemilosti partizanskih.
FAZ se prisjeća i slučaja slovenskog ekonomista Ljube Sirca. On se nakon upada Nijemaca u travnju 1941. pridružio jednom liberalnom pokretu otpora. Međutim, dvije godine nakon rata, jugoslavenski sud proglasio ga je britanskim špijunom i osudio na smrt. Ipak, nakon sedmogodišnje zatvorske izolacije Sirc je pušten te je pobjegao na Zapad.
Zaključno, autor teksta osvrće se na gradsku skupštinu Ljubljane koja je, nakon što je otkrivena masovna grobnice sa više od 4.000 žrtava “crvenog terora” u jednom napuštenom rudniku, nazvala jednu gradsku ulicu Titovim imenom, a Omladinski forum vladajućih socijaldemokrata zahvalio je gradonačelniku – Titovim portretom. Povijesne činjenice, rekao je tada gradonačelnik Zoran Janković, “ne smiju nas spriječiti da nazivamo ulice po povijesnim ličnostima, na što je Sirc odgovorio da se stidi kao Slovenac ne zbog onoga što se nekada događalo, već zato što još uvijek ima tako mnogo onih koji to i danas smatraju ispravnim./HMS/
wpDiscuz