SINIŠA KOVAČIĆ: Nažalost broj klikova utječe na kvalitetu sadržaja

Siniša Kovačić je viši asistent na studiju novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te predavač na kolegijima „Istraživačko novinarstvo“ i Televizija 2.  Kao dugogodišnji novinar HRT-a, trenutačno jedan od urednika Dnevnika HTV-a, studentima približava svijet novinarstva.
Kako biste ocijenili stanje novinarstva kako u Hrvatskoj, tako i u regiji?
Kriza je i u novinarstvu smanjila plaće i broj radnih mjesta, no ekspanzija tehnologije, poplava tableta i smartphona te razvoj Interneta potaknuli su razvoj novih medija i nove mogućnosti, a prema podacima Agencije za elektroničke medije porastao je  i broj konzumenata masovnih medija – što je pozitivan trend bez obzira na razloge koji su na to utjecali.
Novinar danas nerijetko obavlja poslove koje je do sada obavljalo više osoba. Utječe li to na kvalitetu samog sadržaja?
Danas se od novinara traži da bude multimedijski pismen, odnosno da osim informacijama suvereno vlada i tehnikom te u što kraćem vremenskom periodu opslužuje što je moguće više platformi. U tiskanim medijima primjerice, od novinara dnevnog lista sada se zahtijeva i rad za internetski portal što uključuje fotografiranje ili snimanje nekog događaja te slanje tog materijala u redakciju putem internetskih mreža. U tom vremenskom tjesnacu, radu pod dodatnim rokovima – sve je manje vremena za analitički pristup događaju i temi. Kvantiteta i broj klikova , nažalost utječu na kvalitetu sadržaja.
Svjesni smo kako često u medijima rade osobe koje nisu diplomirani novinari, zbog čega se ponekad stvara pogrešna slika o novinarstvu kao zanimanju, odnosno da to može raditi bilo tko. Na koji način bi se to moglo riješiti?
U novinarstvu moramo razlikovati – novinare i aktiviste. Upravo su aktivisti ti koji najčešće zagađuju medijski prostor i stvaraju lošu sliku o novinarima. Nemaju opće obrazovanje, ne poznaju novinarstvo kao zanat, zakonske norme i etičke kodekse, ali su dobili priliku jer su ciljano regrutirani iz određenih centara moći  ili interesnih grupacija.
Predavač ste na kolegiju „Istraživačko novinarstvo“, koje slovi za jedan od najzanimljivijih dijelova novinarstva. Postoji li danas kvalitetno istraživačko novinarstvo, odnosno istraživački novinari?
Istraživačko novinarstvo izumire. Sve lošiji ekonomski status novinara, sprega politike i krupnog kapitala, politika nezamjeranja, autocenzura samo su neki od razloga zbog kojih je sve manje istraživačkih tema, priča koje bi trebale biti korektor društva. Javni interes bi trebao biti očuvanje istraživačkog novinarstva, a ne instant i copy paste novinarstvo. Nažalost, svjedoci smo devastacije redakcija sa specijaliziranim novinarima, a to nije dobro za društvo u cjelini.
Često se može čuti kako je novinarski život dinamičan i kako je teško uskladiti karijeru s privatnim ili obiteljskim životom. Koliko ima istine u takvim tvrdnjama?
Nije isto shvaćate li novinarstvo kao zanat i poziv ili samo kao puki posao koji će vam osigurati određena primanja i željeni status u društvu.  Sukladno tome, gradite i karijeru. I ako uspijete pomiriti ambicije, znate odrediti prioritete imate i dovoljno vremena za sve svoje ljubavi.
Što biste savjetovali mladim ljudima koji se žele baviti novinarstvom?
Novinarstvo je oduvijek bio poziv, sada je to i cjeloživotno učenje. Razvojem tehnologija otvaraju se brojne mogućnosti i treba ih iskoristiti. Mladi generalno moraju više raditi na medijskoj pismenosti i vlastitoj informiranosti. Ako primjerice, polazimo od teze da su informacije novac, onda su pred nama brojne prilike. Ali ako polazimo od teze da su informacije sredstvo manipulacije – i sami postajemo potrošna roba.
 
treci.ba / Maja Ereš