Turski premijer Recep Tayyip Erdogan potvrdio je svoj dolazak u Sarajevo, na dodjelu nagrada Isa beg Ishaković, koja se ove godine dodjeljuje u povodu jubileja 550 godina otkako je Isa beg Ishaković osnovao Sarajevo, piše portal klix.ba.
Ove godine se navršilo točno 550 godina otkako je Isa-beg Ishaković podigao prvu građevinu u Sarajevu, malu, trošnu musafirhanu, u kojoj je dijeljena besplatna čorba za sirotinju i putnike namjernike. Upravo od te davne 1462. godine, računa se službena povijest Sarajeva.
Upravni odbor za dodjelu nagrade Isa-beg Ishaković je već u siječnju, na stranicama portala sarajevo-x.com, 2012. godinu proglasio godinom Isa-bega Ishakovića, najavljujući niz prigodnih svečanosti, zaključno sa 4. odnosno 15. rujna ove godine, kada će u Narodnom pozorištu u Sarajevu biti održane dvije središnje svečanosti u povodu jubileja te dodjela nagrada Isa beg Ishaković za 2012. godinu.
Najzvučnije ime ovogodišnje dodjele svakako je turski premijer Recep Tayyip Erdoğan, za čiji smo dolazak dobili potvrdu od strane Upravnog odbora za dodjelu nagrade Isa beg Ishaković. “Veliki prijatelj Sarajeva i Bosne i Hecegovine, Recep Tayyip Erdogan, Premijer Republike Turske, i jedan od vodećih svjetskih lidera današnjice, potvrdio je svoj dolazak na dodjelu nagrada Isa beg Ishaković, što je isključivi cilj njegove posjete našoj zemlji, navodi klix.ba.
Na tu ukazanu čast smo izrazito ponosni. To je dakako, velika čast i za naš grad i državu Bosnu i Hercegovinu”, potvrdio je za portal klix.ba član Upravnog odbora, sarajevski književnik Amel Suljović, na čiju je inicijativu,Društvo Klepsidra, 2007. godine, utemeljilo nagradu Isa beg Ishaković, kao dostojan hommage utemeljitelju gradova Novog Pazara i Sarajeva, Isa-begu Ishakoviću.
Sarajevo je turska riječ i znači gostinjac, prenoćište. No, radi povijesne istine, treba kazati da je na području “modernog Sarajeva” postojao grad Vrhbosna. U Vrhbosni je postojala biskupija i ima dokument iz 1089. godine, a očito je da je postojala i prije, za što se nema dokument, prema kojem proistječe da je Vrhbosanka biskupija starija, na primjer, od zagrebačke (1102.).
A ima ostatak ambona (stalak za čitanje) vrhbosanske katedrale sv. Petra iz 1244. čiji se original nalazi u Zemaljskom muzeju, a kopija se nalazi u današnjoj sarajevskoj katedrali. Stoga i danas Sarajevska nadbiskupija nosi ime Vrhbosanska.
Uzimajući u obzir sve ove podatke, postavlja se pitanje jesu li se onda biskupije utemeljivale i katedrale gradile na livadama i šumama, a ne, očito, u pravim naseljima. Povijest ne treba falsificirati i prepravljati , bez obzira kakva je.
Također i nedavna izjava turskog premijera Tajipa Erdoana, prema kojoj mu je Alija Izetbegović, bivši predsjedjedavajući Predsjedništva BiH, ostavio “Bosnu u amanet”, podigla je veliku prašinu i izazvala osudu većina političkih dužnosnika u Bosni i Hercegovini.
Igor Radojičić, potpredsjednika SNSD-a, tada je kazao kako takve izjave ne pomažu ni BiH ni Turskoj, a sigurno iritiraju i EU, a BiH nije nešto što je nasljedna begovina, da bi bilo tko kome ostavljao BiH.
-U BiH žive narodi različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti. Prema tome, to je sigurno još više iritirajuće za one koji ne doživljavaju Tursku kao nekog tko je ovo područje vodio na lijep način, već je ovdje bila okupacija nekoliko stotina godina”, rekao je on i ocijenio da je to bila loša poruka za međunarodne odnose i za europsku budućnost BiH-kazao je tada Radojičić.
Činjenica je da visoki turski dužnosnici često dolaze u BiH i verbalno, najčešće, ističu kako su za potporu BiH i da ne favoriziraju ni jedan narod na štretu drugog, ali očito je da između njihovih riječi i djela uvijek i nije baš sklad, odnosno postoji raskorak. (R.I. Dnevnik.ba)
wpDiscuz