Ono što se smatralo nemogućom misijom ipak je moguće – iz sjene se uporno i ozbiljno već dugo radi na osnivanju jedinstvene balkanske vojne formacije!
Riječ je o formiranju zajedničkih balkanskih snaga, a Bosna i Hercegovina i njezino Ministarstvo obrane tome daju punu potporu.
Stalno vojno osoblje
Nedavno je u Sarajevu boravio general Goranče Koteski, načelnik Glavnog stožera Armije Makedonije, i s bh. ministrom obrane Zekerijahom Osmićem razgovarao je o, pojednostavljeno kazano, balkanskoj vojsci. Kako je priopćeno iz Ministarstva obrane BiH, general Koteski je upoznao ministra Osmića sa svojim prijedlogom da se osnuju Zajedničke balkanske snage i dobio je punu potporu.
Sve ovo već danima izazva komešanja u nekim političkim krugovima i reagiranja po kojima je na sceni “vraćanje u život mrtve JNA”. Iz Republike Srpske su odmah stigle poruke da je riječ o podvali Srbima i jeftinom triku na koji ne treba nasjesti, a iza kojeg stoji NATO “kako bi se na mala vrata Srbija ugurala u NATO savez”. Ispostavilo se, međutim, da su takva reagiranja zapravo “proklizavanja”. Ivica Dačić, premijer Srbije, boravio je u Bruxellesu gdje je 18. ožujka imao sastanak s predstavnicima svih 28 država članica NATO saveza, a sastao se i s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom. Srbija je pristala na najviši stupanj partnerstva s NATO savezom i potvrdila da će u Bruxellesu potpisati individualni akcijski plan partnerstva s NATO savezom. To je, doznajemo iz banjolučkih izvora, razljutilo aktualne vlasti RS-a predvođene SNSD-om Milorada Dodika koji nastoji blokirati svaki pokušaj približavanja BiH k NATO savezu.
Pred BiH odavno stoji ponuda u vidu “mape puta” (MAP) za članstvo u NATO savezu. Da bi bila aktivirana, potrebno je jedino da se 63 vojne lokacije, koje je Predsjedništvo BiH davno ustanovilo, uknjiže u državno vlasništvo. Aktiviranje MAP-a je prva i najvažnija stepenica na putu BiH k članstvu u NATO-u, međutim, to blokiraju vlasti RS-a.
Vratimo se zajedničkim balkanskim snagama čije osnivanje podržava NATO savez. Prema projektu čija se realizacija finišira, ta vojna formacija djelovala bi u kriznim situacijama poput elementarnih nepogoda. Planirano je formiranje zajedničkog operativnog centra sa stalnim vojnim osobljem. Kako doznajemo, svaka balkanska država bi iz sastava svoje vojske u zajedničke balkanske snage dala jednu četu ili bataljun, ovisno o konačnom dogovoru o veličini i brojnosti balkanske vojske.
Vojne medicinske snage
Malo je poznato da postoji i sporazum o uspostavi Balkanskih vojnih medicinskih snaga (BMTF) između BiH, Albanije, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije.
Sporazum su do sada potpisali ministri obrane BiH i Makedonije, a kako je priopćeno iz Ministarstva obrane BiH, interne procedure za zaključenje sporazuma u većini ostalih zemalja su završene. Razina doprinosa BiH Balkanskim vojnim medicinskim snagama odredit će Predsjedništvo BiH.
Radi se o multinacionalnoj jedinici za međusobne misije u okviru i izvan zapadnog Balkana. Njezin zadatak je “osigurati medicinsku pomoć u operacijama odgovora na krizne situacije”, odnosno, kako kažu u Ministarstvu obrane BiH, “kao brzi odgovor na široki spektar pojava regionalnih situacija i opasnosti”.
BiH je aktivna i u Forumu za obrambenu suradnju zapadnog Balkana (SEEC). Cilj Foruma je jačanje suradnje između zemalja jugoistočne Europe i zapadnog Balkana. Formiran je regionalni centar u kojem je i bh. Centar za mirovne operacije u Butmiru.
Naša zemlja uključena je i u Centar za sigurnosnu suradnju (RACVIAC) sa sjedištem u Zagrebu, a u nadležnosti mu je verificiranje i kontrola naoružanja.
Ministarstvo obrane BiH aktivno je i u SEECEP-u – Procesu koordinacije u jugoistočnoj Europi koji je zadužen za jačanje sigurnosti i političke suradnje, intenziviranje gospodarskih odnosa i suradnju u područjima demokracije, pravosuđa i borbe protiv kriminala.