Međunarodni sud pravde u Haagu donio je presudu u slučaju međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid, a bit će objavljena u prvom tjednu veljače, kako javljaju beogradski mediji (RTS, Večernje novosti, Blic). Stručna javnost u Srbiji ocjenjuje da najveće izglede ima scenarij prema kojem će obje tužbe biti odbačene.
Sudski proces Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde ulazi u finiš. Najviše šansi da suci odbace i tužbu Zagreba i našu protutužbu
SUDIJE Međunarodnog suda pravde u Hagu priopćit 3. veljače je li na teritoriju Hrvatske počinjen genocid u razdoblju od 1991. do 1995. godine, i ako jeste, tko je za njega odgovoran – saznaju nezvanično “Novosti”.
Kako nam je rečeno u informativnoj službi Suda, oni će vrlo brzo objaviti kada će biti javna sjednica na kojoj će se saopćiti ishod glasovanja najvišeg pravnog organa UN pred kojim Zagreb i Beograd spor vode još od 1999. godine.
Od početka procesa stručna javnost davala je najviše šansi opciji po kojoj bi bile odbačene i hrvatska tužba i srpski protutužba. Jer, malo vjerojatnim se smatra da će zločine počinjene tijekom rata Međunarodna arbitri podvesti pod najtežu vrstu, genocid, a koji podrazumijeva i namjeru fizičkog istrebljenja.
Ipak, pravni tim koji je zastupao Srbiju u javnoj raspravi ožujka prošle godine uvjeren je da je pred Sudom izložio uvjerljive dokaze da je napad na krajiške Srbe bio smišljen u vrhu hrvatske države, kao i da je bio izraz osobne politike predsjednika Franje Tuđmana eliminirati Srbe iz Krajine i naseli cijelu regiju Hrvatima.
Savo Štrbac, član ekspertskog tima srpskog strane, prenosi nam da iz Palače mira u Haagu nije procurila bilo kakva informacija koja bi naznačila kakav su stav zauzeli delioci pravde:
– I Zagreb i Beograd su najspremniji za odbacivanje tužbi, i ako bi to bio epilog, onda očekujem da Sud u obrazloženju odgovori što se to dogodilo Srbima devedesetih, ako nisu bili žrtve genocida?
Kada bi odluka bila u korist Srbije, u Hrvatskoj bi to bio “dan žalosti”, ocjenjuje Štrbac, ali, kaže, to ne bi imalo veze s novoizabranom predsjednicom države iz HDZ jer je svaka hrvatska vlast prema ovom slučaju imala isti odnos. Čak je sam odlazeći predsjednik Ivo Josipović bio među sastavljačima tužbe protiv Beograda.
– Opciju da je krivnja samo na srpskom strani ne mogu ni zamisliti – kaže Štrbac.
U slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore, također za genocid, presuda i obrazloženje bili su na 470 stranica, i vrlo je vjerojatno da će završni dokument iu hrvatsko-srpski procesu biti sličnog obujma.
Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi kaže za naš list da je praksa Suda da kada donese odluku pozove predstavnike obiju strana da dođu u Palaču mira na javno čitanje presude.
Predsjednik suda Peter Tomka ranije je najavio da je plan da se odluka donese prije nego što na dužnost stupiti novi članovi sudskog vijeća, a njihovo polaganje zakletvi je 6. veljače, kako bi odluku donosili delioci pravde koji su pratili usmenu raspravu.
ODLUČUJE 17 “TOGA”
PREMA proceduri Suda, delioci pravde kojih ima 15, plus dvojica ad hoc sudac s obje strane, najprije su odredili uži tim koji je pripremao preliminarni nacrt odluke na koji su mogle da se ulažu primjedbe.Glasovanje se obavlja kada se dođe do konačnog teksta presude.