Sve institucije u Hrvatskoj, kao i vlast te oporba jedinstveni su oko potpore Hrvatima u BiH, od konkretne financijske, do potpore njihovim zahtjevima. Posljednje tri godine, otkako je Daria Krstičević na čelu Državnog ureda za Hrvate izvan RH unaprijeđena je raspodjela financijske pomoći.
Potkraj prošle godine potpisani su ugovori za dodjelu sredstava za 29 programa i projekata od prioritetnog značaja za Hrvate u BiH. O kakvim projektima se radi?
Nastavljamo s praksom, koja se pokazala vrlo uspješnom, financiranja većih strateški važnih projekata za Hrvate u BiH – pomažemo izgradnju škola, studentskih domova, bolnica, cesta – svega onoga što je nužno za osiguravanje osnovnih uvjeta za kvalitetan život naših ljudi. Time dugoročno osiguravamo opstanak i ostanak
Zaokret koji ste napravili u raspodjeli ovih sredstava naišao je na veliko odobravanje u BiH. Ima li još nekih novosti koje ste uveli?Hrvata u BiH. Teško je, priznat ćete, očekivati od nekoga ostanak ako pri tom njegovo dijete nema pristup zdravstvenom ili obrazovnom sustavu.
Naravno. Osim osiguravanja osnovnih preduvjeta za ostanak, pa i povratak raseljenih Hrvata na svoja ognjišta u BiH prioritet su nam i razvojni projekti koji omogućavaju otvaranje novih radnih mjesta. Tako će, primjerice, dom za starije i nemoćne koji smo financirali u Banjoj Luci zaposliti 40-tak ljudi. Ili recimo, financirali smo i projekt Zdravstveno-rehabilitacijskog centra na Kupresu, koji će osim zdravstvene skrbi za potrebite omogućiti razvoj turizma u cijelom tom kraju te logično i nova radna mjesta.
Hoće li se iznos sredstava namijenjenih obrazovnim, kulturnim, znanstvenim, zdravstvenim i ostalim programima i projektima koji su od interesa za Hrvate u BiH smanjivati s obzirom na rezove u Hrvatskoj i najave brojnih ušteda?
Iznos koji smo povećali prije dvije godine s 15 na 20 milijuna kuna neće se smanjivati unatoč otežanoj gospodarskoj situaciji u RH što samo pokazuje značaj koji Vlada RH pridaje jačanju položaja hrvatskog naroda u BiH. Osim toga, od 2015. izdvajat će se dodatno i osam milijuna kuna za Sveučilište u Mostaru iz državnog proračuna RH. No to nisu jedina sredstva koja se izdvajaju za Hrvate u BiH – tu su još programi financiranja manjih, ali isto tako značajnih projekata za očuvanje i jačanje kulture i identiteta hrvatskog naroda u BiH. Kao i stipendiranje studenta koji dolaze iz BiH.
Prošle godine povećali ste iznos za studentske stipendije s 500 na 600 kuna. Hoće li biti još nekih novina u području stipendiranja?
Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske od svog osnutka kontinuirano unapređuje sustav stipendiranja – od uspostavljanja mjerljivih kriterija do stalnog povećanja iznosa mjesečnih stipendija. Tako one ove godine iznose 700 kuna mjesečno, što je, složit ćete se, značajan iznos koji će svakom studentu jako dobro doći i olakšati studij.
Od ove akademske godine stipendirat će se i studenti koji studiraju u BiH. Što time želite poručiti?
Od ove godine prvi put stipendirat ćemo 200 studenata koji studiraju u BiH. Mnogo je razloga za ovaj značajan iskorak. Na ovaj način prije svega potičemo studente, mlade ljude, da ostanu u svojoj domovini – Bosni i Hercegovini. Pored toga, Republika Hrvatska je godinama poticala i financirala izgradnju sveučilišnih kapaciteta u BiH. Primjerice, Sveučilište u Mostaru, koje ima svoje ispostave u cijeloj BiH. Kako sam već rekla, potpomagali smo izgradnju studentskih domova. Upravo je premijer Milanović nedavno osobno sudjelovao na otvaranju studentskog doma u Sarajevu, koji je većim dijelom financirala Vlada Republike Hrvatske preko Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Prošle godine potpomogli smo početak izgradnje novog studentskog doma u Mostaru, tako da je unapređenje stipendiranja u BiH logičan nastavak prethodnih aktivnosti i dodatni doprinos jačanju sveučilišnih i akademskih kapaciteta u BiH. Vjerujemo da će i ovaj iskorak pridonijeti da budući mladi intelektualci svoje snage i znanje uključe u izgradnju prosperitetnijeg društva, na dobrobit hrvatskog naroda i cijele Bosne i Hercegovine.
wpDiscuz