U Sarajevu Gay pride nije uspio. Mačo straight “čast” Sarajeva obranile su vehabije i izdanci nekadašnjih stranih odreda u zemlji koji su za račun SDA judima 90-ih mijenjali glave na vratovima , a i koješta drugo, o čemu se javno još uvijek ne smije govoriti premda je tema ISIL-a sveprisutna u svijetu, osim u BIH , gdje ga jelte nikad nije bilo, dakle vehabije koje su onomad nalupale urbanu sarajstansku raju stopiraše sarajevski homo ponos pa je plan da se Sarajevo pred svijetom pokaže kao liberlalno i tolerantno propao.
U Banjaluci nije niti bilo ozbiljnije inicijative za to a nije sumnjati da bi ravnogorski četnici slijedili vehabijsku braću po pameti.
Ostaje pitanje je li Mostar u stanju podnijeti gay pride? Onomad su pili kave kad se Vlada Platforme predvođena Čamberom, Jurišićem i Budimirom šepurila po Mostaru prije 4 godine. Ni šamar im nije upućen. Bude li pridea u Mostaru , a vrli junaci skoče na ono malo hercegovačkog gejstva i lezbijstva, ispast ćemo pederi. Zašto? Zato što daleko opasniju pojavu za društvo LČJB pokret (Lijanović, Čamber,Jurišić, Budimir pokret) nikada nismo zaustavili. Ako gejstvo i lezbijstvo BIH želi negdje napraviti paradu Mostar je jedini grad europske kulture koji to može podnijeti. A ako kojim slučajem ne podnese, eto prilike da se ujedini lijeva i desna obala. Ako ni u čem onda u mržnji prema drugačijem…
Njemačka zastupnica u Europskom parlamentu Terry Reintke, koja se između ostalog bavi pravima LGBT osoba (lezbijke, gay, biseksualne i transrodne/transseksualne osobe), u intervjuu za Agenciju FENA izrazila je nadu da će se, kao u Hrvatskoj i Srbiji pravo na organiziranje Parade ponosa ubrzo omogućiti i u BiH.
”To što sam za vrijeme ovogodišnjeg boravka u BiH vidjela da je civilno društvo uradilo značajan posao, kao i spremnost mnogih ljudi iz državnog parlamenta na dijalog o ovom pitanju, daje mi optimizam da će biti promjena. Mislim da se ovo pitanje treba razmatrati uz ekonomske i socijalne reforme i zajedno s drugim bitnim pitanjima”, kaže Reintke.
Govoreći o koracima koje je potrebno poduzeti, posebno ističe pitanje sigurnosti vezano za organiziranje parade.
”Vjerujem da mora postojati paralelna strategija. S jedne strane tražiti osnovna prava, pravo na okupljanje, što je ključno za demokraciju, a s druge osigurati obuku policijskih službenika, uposlenika socijalnog i zdravstvenog sektora, uspostaviti kontakt s raznim grupama društva da bismo im pomogli da razumiju ova pitanja”, kazala je Reintke.
U državama u kojima je prihvaćanje LGBT osoba i poštovanje njihovih prava na niskom nivou parade ponosa imaju više politički i aktivistički karakter, dok u zemljama gdje su LGBT osobe prihvaćene parade imaju festivalski i karnevalski karakter.
Reintke naglašava da LGBT osobe u BiH i u drugim zemljama ne trebaju nikakva specijalna prava već sigurnost i zaštitu njihovih osnovnih ljudskih prava.
U tom smislu, ukazala je na važnost implementacije zakona koji se tiču slobode okupljanja, civilnih prava, antidiskriminacijskih planova koji su u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. Dodaje i da treba napraviti strategiju koja će pokazati da su se provele istrage o napadima, odnosno da se počinitelji tih napada procesuiraju.
”Mislim da je ovo bitan korak koji mora biti vidljiv EU kada govorimo o procesu pristupanja jer se obično u izvještaju o napretku navodi da su radnje iz zakonske perspektive poduzete ali da nije bilo implementacije. Međutim, ako se sve to ne koristi kako bi se zaštitile LGBT osobe i druge manjine u društvu to nije uspješan način usvajanja ovih mehanizama. Zato smatram da je trenutno ključno, naročito uz inicijativu Europske unije, da postoji jasna volja da se implementiraju ovi zakoni”, objašnjava ona.
Govoreći o procesu europskih integracija i njegovom utjecaju na poboljšanje statusa LGBT osoba u BiH rekla je da se to može ostvariti jakom suradnjom civilnog društva i članova parlamenta i drugih političkih aktera u EU, jer „pitanje kako osigurati prava i dostojanstvo svih građana BiH se samo može postići ovom suradnjom i suradnjom s organizacijama civilnog društva“.
Iz razgovora koje je imala početkom decembra s predstavnicima civilnih organizacija u Banja Luci i Sarajevu, Reitnke je uvidjela da postoji veoma široka motivacija i inicijativa mladih iz različitih gradova BiH da se bave pravima LGBT osoba.
”Mislim da postoji veoma koristan alat kada se usvoje zakoni antidiskriminacije, koji se nikad ne odnose samo na jednu grupu, već se odnose na žene, LGBT osobe, ali na primjer u BiH se odnose i na nacionalne manjine, osobe s invaliditetom i druge grupe koje su diskriminirane u društvu ili koje su se susrele s problemom isključenosti”, kazala je Reintke.
Po njenim riječima, važno je da ne postoji odvojena borba LGBT osoba da se poštuju njihova ljudska prava, već da se one pridružuju i drugim grupama i rade zajedno da bi se izborili za svoja prava. Smatra da je ovo način kako osigurati poštovanje prava i drugih manjina u zemljama kao što je BiH.
”Moramo prestati s politikom gdje EU s jedne strane govori da trebamo određene stvari i čim usvojite te zakone u parlamentu priča završava. Mislim da trebamo dinamičniji pristup. Potrebno je više interakcije, uključujući i onu između civilnog društva i političara iz EU da bi se pokazalo zašto je ovo važno za bh. građane”, istakla je.
Nadu da se u BiH može organizirati Parada ponosa vidi u činjenici da danas većina ljudi u Njemačkoj podržava istospolni brak.
”Dolazim iz konzervativne zemlje – Njemačke, koja ima veoma konzervativno društvo i gdje danas postoji borba s implementacijom prava LGTB osoba. Istospolni parovi nemaju pravo na brak i usvajanje djece, ne postoji kompletna strategija antidiskriminacije. Ali tijekom proteklih godina dogodio se preokret u javnom diskursu o ovom pitanju tako da sada većina ljudi u Njemačkoj podržava istospolni brak. Europska unija je mnogo pomogla da se uvede polje antidiskriminacije koje ranije nije postojalo u Njemačkoj”, istakla je u intervjuu za Agenciju FENA zastupnica u Europskom parlamentu Terry Reintke.
Osim o pravima LGBT osoba, njemačka zastupnica Terry Reintke u Europskom parlamentu bavi se pitanjima unapređenja u oblasti socijalne, regionalne i imigracijske politike, rodne jednakopravnosti, te položaja mladih ljudi.
Članica je tri odbora, za ženska prava i rodnu jednakost, za regionalni razvoj, te za zapošljavanje i društvena pitanja. Članica je delegacije za Crnu Goru, te zamjenica unutar delegacije za BiH i Kosovo.
poskok.info
wpDiscuz