Rusija nastoji ugroziti ideju europskih integracija i osujetiti nastojanja država koje žele biti integrirane u Europu koja je cjelovita, stabilna, mirna i koja napreduje. Moskva ne dopušta državama da suvereno odluče hoće li biti dio euroatlantskih struktura, smatra nekadašnji veleposlanik SAD pri NATO-u Kurt Volker.
Ovaj istaknuti analitičar “McCain Institutea” upozorava i da je Zapad nevoljan da odlučno reagira i iznosi procjenu da se takva politika neće mijenjati barem još dvije godine, do izbora novog predsjednika SAD.
Energetska ovisnost
Što je izvor rastućih problema između Zapada i Rusije?
– Rusija na svaki način nastoji srušiti dogovor iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Oni su anektirali Krim, izvršili invaziju na Ukrajinu, praktično su okupirali dijelove teritorija drugih država na Kavkazu. Na Balkanu stabilno šire svoj utjecaj i prisutnost, kroz biznis, kriminal, vojne odnose, podržavaju i ohrabruju nacionalističke snage i političke projekte koji su im odani … Kremlj postojano gradi ovisnost o energentima i ne dopušta stvaranje alternativa. Kao rezultat, Rusija sve više uspijeva osujetiti napredovanje balkanskih država prema Europi.
Kako Zapad odgovara na te izazove?
– Do sada je odgovor mlak. Nisu iskorištene brojne prilike za takvo što. Crna Gora nije pozvana u NATO na summitu u Walesu, iako je bilo razloga za to. Srbija se obeshrabruje u svojim reformama, au BiH se, faktički, ne radi ništa da se prekine blokada za koju je i Rusija dobrano zaslužna. Iznad svega, EU ne radi ni odlučno ni brzo na raskidanju ovisnosti o ruskim energentima. Čak ni jednostavne stvari, kakva je plinska povezanost Hrvatske i Mađarske, ne zavređuje ozbiljniju pažnju Europljana.
Zašto se propuštaju te prilike?
– Mnogo je razloga za takvo ponašanje. Zapad spava. Ima i svojih unutarnjih problema, a ima i interesa država koje ne žele (dodatno) kvariti odnose s Moskvom. Neke europske zemlje vrlo nevoljko se upuštaju u konfrontacije s Rusijom. I Kremlj to zna i koristi.
Plus, Rusija veoma mnogo ulaže novčano u daljnje obeshrabrivanje aktivnosti zapadnih država. Zato imamo mlake odgovore na sve oštrije ruske izazove našoj politici i to je sramotno.
Način na koji smo odgovorili na agresiju na Ukrajinu je sramotan. Način na koji se ponašamo na Balkanu, pred rastućom ruskom intervencijom u svim sektorima u toj regiji, za osudu je. Mi i dalje propuštamo prilike.
Ključna meta
Dakle, osuđeni smo na još najmanje dvije godine nesigurnosti i uloge monete za potkusurivanje?
– Nažalost, tako je. Pred nama su godine u kojima ćemo gledati Zapad kako, naprosto, ne umije kvalitetno i odlučno odgovoriti na ruske izazove i naša jedina nada je mogućnost da se u Bijeloj kući stvari promijene i odatle krene inicijativa. A i to je više nada i očekivanje nego realna pretpostavka. Jer, mi još ne znamo ni tko će biti u Bijeloj kući na kraju 2016.
No, očito je da je Rusija na putu odlučnog imperijalizma u kojem se na svaki način nastoji osujetiti stvaranje jedinstvene, prosperitetne i stabilne Europe koja živi u miru. I ta politika neće se promijeniti. Ona može samo dobiti na intenzitetu. I Balkan je jedna od ključnih meta. A ja u ovom momentu ne vidim nikoga tko će to spriječiti.
Birokratski pristup EU prema BiH
– Pristup Europske unije Balkanu i BiH užasno je birokratizirana. Oni žele da neki procesi napreduju, ali nitko ne vidi smisao. Za europske birokrate bitno je samo da proces teče. Nebitno je što se time želi postići. To je vrlo frustrirajuće. Ne vidi se istinska opredijeljenost da neki smisleni proces ima uspješan završetak. I onda se bh. čelnici i čelnici na Balkanu tako i ponašaju. Sudjeluju u procesu koji nema smisla, a ne rade ništa – kaže on.
wpDiscuz