Uskoro će svako novorođenče u BiH biti zaduženo po nekoliko tisuća KM

BiH se nalazi u veoma teškoj ekonomskoj situaciji prvenstveno s aspekta njezine zaduženosti i približava se pragu gdje će iznos ukupnog duga na razini države vrlo brzo, možda iduće godine, dostići ukupan BDP, rekao je u razgovoru za Agenciju Fena ekonomski analitičar i direktor Instituta za edukaciju (ECOS) Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Duljko Hasić.
Po njegovima riječima, vlasti BiH se zadužuju po vlastitom nahođenju bez posebne strategije zaduživanja, odobravanja, usmjeravanja sredstava s jasnim ciljem gdje bi ona odlazila. Umjesto toga, kaže Hasić, „iz razdoblja u razdoblje rade se rebalansi i ide se u zaduživanje.“
– Zaista je nedopustivo da tijekom samo jedne godine entitetske vlade prodaju bankama stotine milijuna trezorskih zapisa obveznica i tako ostvaruju enormne profite za kratko vremensko razdoblje i na taj način premošćuju svoje deficite u proračunima, smatra Hasić.
Podsjetio je da je u Hrvatskoj pokrenuta procedura osobnog bankrota, što je i pravilo u zemljama Europske unije (EU), tako da ne samo da države i institucije mogu bankrotirati, već i građani. S tim u vezi, kaže, postavljeno je pitanje visokim dužnosnicima može li BiH bankrotirati, a odgovori su bili „nevjerojatni i zanimljivi.“
– Jedan od najviših dužnosnika s državne razine izjavio je da „BiH može propasti, ali ne može bankrotirati.“ To pokazuje potpunu neodgovornost. Napravljen je takav model da nema odgovornosti u vezi sa zaduživanjem i dužničkim ropstvom u koje je dovedena BiH, mišljenja je Hasić.
S druge strane, kaže on, od ljudi iz Parlamentarne skupštine BiH koji su zaduženi za zakonitosti i implementaciju zakonodavne regulative, došla je informacija da „BiH nema model za bankrotiranje“, što je, smatra Hasić, nevjerojatna konstatacija.
– Zaduženje je toliko da će u sljedećem vremenskom razdoblju svako novorođenče biti zaduženo po nekoliko tisuća KM. Svi ovi dugovi su veliko opterećenje za BiH, i oni su prvenstveno išli u potrošne svrhe tj. punjenje proračuna. Malo ili gotovo ništa, išlo je u proizvodne svrhe razvojnog tipa kako bi se ostvarila vrijednost, a iz te vrijednosti stvorila mogućnost punjenja proračuna, istaknuo je Hasić.
Po njegovom mišljenju BiH je uzimala izuzetno nepovoljne kredite, prvenstveno iz izvora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), i to sredstva namijenjena zemljama koje se nalaze u krizi i koje imaju potpuno nestabilnu ekonomiju. Druge izvore BiH nije ni koristila, kaže Hasić, „a to su izvori svjetskih i europskih razvojnih banaka, uključujući i Svjetsku banku, koji se odnose na projekte.“
Hasić naglašava da je vrhunac svega propuštanje korištenja sredstava iz Instrumenata za pretpristupnu pomoć (IPA).
– U razdoblju od 2008. – 2013. godine izgubili smo 300 milijuna eura. BiH je, zajedno sa zemljama Jugoistočne Europe, namijenjen značajan izvor sredstava u okviru Strategije SEE 20120. Međutim, gotovo ništa nije urađeno po tom pitanju, niti su napravljene odgovarajuće pripreme, ističe Hasić.
Pojašnjava da se to dogodilo zato što bi za sredstva koja se uzimaju iz IPA fondova trebala postojati najmanje dva kriterija. Prvi je strategija gdje će se ulagati ta sredstva, a drugi je taj da se moraju položiti računi o njihovom ulaganju, od početka do kraja.
– Zato vlasti BiH ne haju za tim sredstvima, mnogo je lakše uzeti sredstva iz kreditnog odnosa i onda ih implementirati po vlastitom nahođenju, smatra ekonomski analitičar i direktor ECOS-a VTKBiH Duljko Hasić.
Na pitanje što vlasti BiH mogu učiniti kako bi izbjegle bankrot države, Hasić je odgovorio da su za to odgovorni parlamenti na državnoj i entitetskoj razini.
– Iako ljudi iz vlasti govore da smo srednje zadužena zemlja, to nije točno. Mi smo prezaduženi. Ključni pokazatelj zaduženosti trebao bi biti izvoz. Iznos zaduženja ne bi smio prelaziti iznos izvoza od otprilike 7-8 milijardi KM. Ovdje se radi o tri puta većem iznosu, što znači da je BiH 300 puta više zadužena nego što je dozvoljeno, ističe Hasić.
On je mišljenja da parlamenti u sljedećem vremenskom razdoblju moraju uvesti moratorij.
– Također, trebaju napraviti strategiju gdje će se sredstva ulagati, a ne kao do sada, kada više nitko ne odgovara za deficit u budžetu. Svaka tri mjeseca rade se rebalansi, „potežu se“ vrijednosni papiri, banke to kupuju po znatnoj kamatnoj stopi, a zauzvrat koriste sredstva iz osnova depozita institucija i državnih poduzeća, rekao je Hasić.
FENA