Hrvatska danas, 9. siječnja, obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, a taj se dan obilježava kao spomendan samo u Međimurju.
Međutim za ne koji iti malo bolje poznaju povijest, ovaj dan bi zbog svog značaja za širu Hrvatsku, trebao bi biti nacionalni praznik u cijeloj Hrvatskoj i HercegBosni,
Zašto? Zato što je na taj dan po prvi put nakon stoljeća kmetstva, hrvatski vojnik, hrvatska puška i hrvatska čizma oslobodiše jedan teritorij od okupatora i pripojili ga matici. To je danas, ako gledamo granice Hrvatske, jedina granica ove države koju je ocrtala hrvatska vojska.
Međimurje je 1848 Ban Jelačić pripojio Kraljevini Hrvatskoj no 1861 Mađari ga , iako je etnički bilo 99% hrvatsko pripajaju Kraljevini Ugarskoj.
Pobjedu je Hrvatskoj donio pukovnik Slavko Kvaternik, tada pred zakonom i Bogom čist. Pobjedu je posvetio svojoj Domovini Hrvatskoj, Kraljevini Hrvata, Srba i Slovenaca te svome kralju Aleksandru kojeg su Hrvati zvali Ujedinitelj. I koji je u to vrijeme bio izrazito poštovan i slavljen diljem Hrvatske.
Aleksandar Karađorđević odgovorio mu je: Šaljem pozdrav hrabroj hrvatskoj vojsci , vama osobno dični pukovniče i čestitam mom ljubljenom hrvatskom narodu Međimurja na sjedinjenu s Domovinom.
Zašto kralj nije mogao pomoći?
Kako su nakon Prvog svjetskog rata Mađarska i Kraljevina Srbija izišli kao saveznici, srpskoj vojsci nije bilo dozvoljeno pomoći Hrvatima kao u Dalmaciji u mjesecu prije. Prekršili bi time međudržavni sporazum. Stoga su Hrvati Varaždina i Sjevera Hrvatske morali sami uzeti puške i pomoći braći u Međimurju. Kralj Aleksandar logistički ih je pomagao iz pozadine ali srpski vojnici nisu smjeli u prvi red protiv Mađara. O tome postoje znanstveni radovi dostupni na internetu a cijela stvar se svodi inače samo na kratku vijest na HRT Kalendaru “Srpska vojska odbila je pomoći”. Što u konačnici nije točno. Istovremeno pomoć srpske vojske u obrani Dalmacije od Talijana 1918. ne spominje se na TV Kalendaru.
9 siječanj u Hrvata
Toga dana 1919. godine Velika Narodna skupština okupila je na Franjevačkom trgu u Čakovcu oko 10.000 Međimuraca koji su donijeli odluku o odcjepljenju Međimurja od Mađarske, izrazivši pritom pripadnost hrvatskom narodu, podsjetio je u utorak Hrvatski sabor.
Novim Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020. godine, 9. siječnja obilježava se kao spomendan – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom u spomen na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.
Kao spomendan taj povijesni događaj obilježavao se od rujna 2005. godine, kada je – izmjenama Zakona o blagdanima – obilježavan kao Dan spomena na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.
Dan spomena na donošenje te rezolucije značajan je radi njezine uloge u povijesnoj težnji očuvanja jedinstvenosti hrvatskog teritorija, a taj se dan diljem Međimurja obilježava nizom događaja i svečanosti kojima se odaje počast zaslužnim Međimurcima.
U Rezoluciji od 9. siječnja 1919. godine stoji:
“U hrvatskom je narodu u Međimurju od uvijek živjela želja da se politički sjedini sa svojim suplemenicima iste krvi i jezika. Imperijalizam mađarske države, koji je nasilnom mađarizacijom htio od raznih naroda bivše države Ugarske stvoriti jedinstveni i jednojezični mađarski narod,- kao što nije uspio kod ostalih nemađarskih naroda, – tako nije uspio niti kod međimurskih Hrvata.
Uzprkos najvećeg nasilja i najžešće mađarizacije ipak je hrvatski narod u Međimurju uščuvao svoj jezik i živu želju za oslobođenje izpod tuđinskog jarma. Kad je pobiedila ideja velikog predsjednika sjeverno-američkih država Wilsona o samoodređenju naroda, osjetili su i međimurski Hrvati da i oni imaju pravo na slobodu i život. Mađarske su vlasti htjele još jednim posljednjim udarcem u klici uništiti ovu težnju naroda za slobodom, te su mnogi sinovi našega naroda morali tu težnju platiti vlastitom krvlju. Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika.
Zato danas Hrvati iz cieloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje”, navode iz Hrvatskog sabora.
Ako pogledate današnje vanjske granice Hrvatske, doći ćete do zapanjujuće isitne: Gotovo nema metra dužnog hrvatske granice kojeg je udarila Hrvatska vojska osim ovog u Međimurju.
Postoje granice koje su udarili Mleci, Turci, Titov NOB, Konavle su kupljene kao i Pelješac od Kneževine Humske. Samo je Međimurje hrvatska vojnička priča.
Stoga apeliramo na Hrvatski Sabor, da ovaj dan u našoj povijesti bude dan kada će se slaviti Dan Pobjede i Domovinske Zahvalnosti. Ustaše se neće buniti jer je u igri Slavko Kvaternik, kasnije obješen zbog fašizma, no u ovom trenutku potpuno ispravan. A neće se buniti ni Srbi jer Kvaternik posvećuje oslobođenje Međimurja i pripajanje Matici, posljednjem kralju Hrvata – njegovom veličanstvu Aleksandru.