Više od 4,6 milijuna odgovora prikupljeno je u sklopu javnog savjetovanja, koje je Europska komisija provela od 4. srpnja do prekjučer, 16. kolovoza, o tome treba li u čitavoj Europskoj uniji ukinuti pomicanje sata dvaput godišnje, odnosno odustati od izmjene ljetnog i zimskog računanja vremena, prenosi Večernji.hr.
U Komisiji kažu da je još prerano za analizu zaprimljenih odgovora. Rezultati će biti objavljeni u sljedećih nekoliko tjedana. A potom će Komisija procijeniti želi li predložiti ukidanje pomicanja sata i prelazak na novi režim jednog te istog računanja vremena tijekom cijele godine. I, ako želi – na koje računanje vremena trajno prijeći – ljetno ili zimsko?
Odgovore u sklopu javnog savjetovanja davali su i obični građani, ali i poduzeća i javna tijela, odnosno svi dionici koji su mislili da imaju što reći na tu temu. Sami rezultati javnog savjetovanja nisu obvezujući, a kad Komisija i predloži nešto, to trebaju raspraviti i usvojiti sve države članice EU i Europski parlament. Dakle, kazaljke na satovima proći će još puno, puno krugova prije no što se – ako se uopće! – promijeni način računanja vremena u Europi. No ideja odustajanja od izmjene ljetnog i zimskog računanja vremena dobiva na popularnosti, a kad je Europski parlament o tome usvajao neobvezujuću rezoluciju u veljači ove godine, pokazalo se da mnogi europski zastupnici podržavaju tu ideju.
Pozivaju se na razne studije koje su procijenile da, primjerice, 20 posto građana osjeća da im pomicanje sata utječe na zdravlje ili da se dijagnosticiranje depresije povećava 11 posto u danima prelaska s ljetnog na zimsko računanje vremena. Jedna studija Europskog parlamenta iz listopada 2017. zaključila je da ni uštede u energetskoj potrošnji, što je bio argument kad se ideja pomicanja kazaljki za jedan sat unaprijed tijekom ljetnih mjeseci pojavila i proširila diljem svijeta u 20. stoljeću, danas zapravo nisu velike.
U veljači, kad je Europski parlament usvojio rezoluciju koja je Komisiji dala zadatak da provede javno savjetovanje i bolje istraži ovu temu, zapravo se pokazalo da je tema ukidanja ljetnog/zimskog računanja vremena vrlo popularna među građanima Europe i da zastupnici to osjećaju pa se zalažu za promjenu takvog režima.
– Ima puno negativnih posljedica ovog režima i zbog toga smo zabrinuti. Svi mi imamo unutarnji sat. I na ljudske i na životinjske organizme utječe kad sunce izlazi i zalazi. Remetimo te ritmove sadašnjim režimom pomicanja sata – rekla je tada Gesine Meissner, europarlamentarka koja je govorila u ime liberala (ALDE), a slične pozicije imali su i vladajući europski pučani (EPP) i, naravno, europski zeleni.
No, europska povjerenica Violeta Bulc, Slovenka koja je na toj sjednici EP-a u veljači govorila o ovoj temi službeno uime cijele Europske komisije, iznosila je argumente protiv promjene postojećeg režima.
– Neki ljudi osjećaju tegobe zbog promjena računanja vremena, no to se može kompenzirati pozitivnim zdravstvenim učincima od povećanog odmora ili aktivnosti na otvorenome. I nije jasno bi li trajno ljetno računanje vremena ili trajno zimsko računanje vremena bilo bolje za zdravlje ljudi – rekla je tada Bulc. Za Komisiju je važno da, ako se ide na trajno računanje vremena (bez pomicanja satova dvaput godišnje), u to idu sve države članice EU zajedno, a neki da neke idu, a neke ne idu.
Službena stajališta država članica dosad su bila takva da je samo jedna od 28, Finska, bila sklona promjeni režima računanja vremena. A ovih dana Finskoj su se u tom stajalištu pridružile i Letonija i Estonija.
wpDiscuz