“Šta dalje – dalje nam je u Sarajevo i nastaviti raditi na rješenju, uz asistenciju Europske komisije. Čvrsto vjerujem da ćemo zajedno sa Europskom komisijom imati rješenje”, rekao je nakon sastanka lider HDZ-a 1990 Martin Raguž, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Konferencija za novinare koja je bila predviđena poslije sastanka otkazana je.
U Briselu su se u četvrtak vodili razgovori na visokom nivou između Evropske komisije i BiH o provođenju presude Sejdić-Finci, te mehanizmu koordinacije BiH sa EU, ali dogovor nije postignut.
Prije gotovo četiri godine Sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija i naložio Bosni i Hercegovini da osigura nacionalnim manjinama mogućnost kandidiranja za člana Predsjedništva BiH i učešće u radu Doma naroda državnog parlamenta.
Lideri vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini mnogo puta su za to vrijeme pokušavali dogovoriti ovo pitanje i to uglavnom kada je na tome insistirala međunarodna zajednica, no dogovor nije postignut.
Za četiri protekle godine definirano je nekoliko modela, no niti jedan od njih nije bio prihvatljiv za sve. Stoga su čelnici Europske unije i pozvali političke lidere prije devet dana, ali nije postignut dogovor, kao ni u četvrak.
Na prethodnom sastanku u Briselu 1. listopada, lideri političkih stranaka iz BiH potpisali su principe za provođenje odluke “Sejdić i Finci”, u kojima se navodi da će članovi Predsjedništva BiH biti birani direktno – jedan član iz Republike Srpske, a dva iz FBiH.
Sa europskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom u četvrtak su razgovarali lideri SNSD-a Milorad Dodik, SDS-a Mladen Bosić, SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija, HDZ-a BiH Dragan Čović, HDZ-a 1990 Martin Raguž, SBB-a Fahrudin Radončić i zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović.
Sastanku su sudjelovali i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, te premijeri Republike Srpske Željka Cvijanović i Federacije BiH Nermin Nikšić.
Hrvatski predlagači Raguž i Čović na početku pregovora ponudili su nekoliko modela. Neki od njih su naišli na prihvaćanje od strane Izetbegovića, Radončića i Tihića ali je Lagumdžija srušio svaki pokušaj da se do dogovora dođe otvoreno zaprijetivši bošnjačkim liderima da će ih upravo na tom dogovoru pomesti na izborima. Tako se dogodio apsurd. Ministar vanjskih poslova BIH odlučio je BiH zadržati u izolaciji i odgoditi da naša zemlja stekne status kandidata u pristupanju EU. Budući da Lagumdžiji prijeti nestanak s političke scene nakon idućih izbora zbog činjenice da je paralizirao sve procese u Federaciji a političku komunikaciju na razini BIH doveo do razine one nakon rata, on se odlučio na staru isprobanu metodu transfera straha. Tako je kompromisno rješenje koje bi omogućilo pravedan izbor članova predsjedništva na tlu Federacije nazivao stvaranjem trećeg entiteta, izdajom bošnjačkih nacionalnih interesa i sl. Ispostavilo se da SDP kao stranka koja je trebala sljedeći socdemokratsku praksu sestrinskih stranaka europe biti prva vodilja kompromisa postala najradikalnija bošnjačka opcija. Sukob ljevih nacionalista iz SDP-a sa desnim nacionalistima iz SDA i umjerenjacima iz SBB-a doveo je do toga, da zahuktali bošnjački nacionalizam i dalje ima namjeru držati zemlju u izolaciji, pri tome , naravno optužujući druge.
Cijela stvar oko presude Sejdić Finci svodi se na jednostavnu logiku. Sud u Strasbourgu je presudio da izborni zakon nije u skladu sa Ustavom i poveljom o ljudskim pravima buudći da ne omogućuje manjinama da budu kandidirane i izabrane u najviša tijela vlasti u BIH. Hrvati su na tu presudu odgovorili sa 5 ili 6 prijedloga do sada. Svi ti prijedlozi odbijeni su iz jednostavnog razloga jer u njima se rješava i pitanje izbora hrvatskog člana predsjedništva, tj dorađuje se nedostatak izbornog zakona koji ovakakv kakav jest, neustavan, omogućuje da konstitutivnim Hrvatima, drugi narod bira predstavnike. I to ne samo u predsjedništvu BIH.
SDA i SBB principijelno su se složili da promjene izbornog zakona trebaju biti takve da omoguće izbor legitimnog člana predsjeništva Hrvatima no SDP na to nije pristao.
Tako će komšićanje Bosne, njeno rastakanje po svim šavovima, po volji “patriota Bosne” biti nastavljeno i dalje.
BIH lagano ide svojim sporim i zacrtanim putem. U provaliju. I zagrljaj istambula. Zahvaljujući guzonjinom sinom, malom iskompleksiranom slučajnom prolazniku, koji je, slučajno zalutavši u politiku odlučio da država tu treba biti samo zbog njega. Ne i zbog ostalih par milijuna građana BIH…
poskok.info