ZOVKO: Jesam i bit ću glas Hrvata iz BiH u Europskom parlamentu

Početkom prošlog tjedna na zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu verificiran je mandat Željane Zovko, koja je na tom mjestu zamjenila Davora Ivu Stiera, šefa hrvatske diplomacije. Prvi put u povijesti jedna Hrvatica iz BiH i državljanka BiH, ali i Hrvatske, postala je europska parlamentarka, iako je Bosna i Hercegovina još daleko od članstva u Europskoj uniji. Zastupnicu Zovko pitali smo kako doživljava tu činjenicu?
Razgovarao Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
ZOVKO: Čast mi je i zadovoljstvo kao Hrvatica iz Bosne i Hercegovine biti zastupnica u Europskom parlamentu. To je veliko priznanje i velika stvar, kako za mene osobno, tako i za cijeli hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Osim toga, ovo je i velika obveza koju osjećam prema svima hrvatskim državljanima, a posebno prema BH Hrvatima. U samoj kampanji za izbore za Europski parlament isticala sam važnost puta Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, a sad sam u prilici da izravno sudjelujem u procesima koji će utjecati na taj put. Bosna i Hercegovina zaslužila je biti uređena kao moderna država sa svim vrijednostima koje se vrednuju u Europskoj uniji i zajedno sa svojim kolegama iz Europske pučke stranke učinit ću maksimalne napore na putu da to postane.
HMS: O kojim temama namjeravaš govoriti u Europskom parlamentu. Mogu li Hrvati iz BiH računati na to da ćeš biti “njihov glas” u Europskom parlamentu?
ZOVKO: Na listi HDZ-a Hrvatske na izborima za Europski parlament bila sam kandidat Hrvata iz Bosne i Hercegovine, a samim tim smatram kako jesam i kako ću uvijek biti njihov glas. Jasno je da se posebna pažnja mora posvetiti Hrvatima u Bosni i Hercegovini kako bi mogli biti ravnopravni s druga dva naroda, što sada nije slučaj. Glas Hrvata iz BiH jasno sam artikulirala u svom prvom obraćanju u Europskom parlamentu na Odboru za vanjske poslove u kojem sam istaknula kako je sadašnja ustavna arhitektura izvor brojnih problema te kako je nužna ustavna reforma prema europskim načelima federalizacije i supsidijarnosti.
HMS: Europski parlament, zahvaljujući hrvatskim eurozastupnicima 2014. usvojio je Rezoluciju u kojoj se upravo naglašava kako je važno slijediti principe federalizma, decentralizacije, supstidijarnosti i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda kako bi se osigurao put BiH u EU. Slijedi li, prema tom uvidu, Europska komisija i njezini povjerenici za vanjsku politiku i politiku susjedstva  Mogherini i Hahn načela iz te Rezolucije u odnosu prema BiH?
ZOVKO: Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu dali su značajan doprinos za usvajanje Rezolucije koja je zaživjela baš u takvom obliku. Rezolucijom se osuđuju separatističke i centralističke težnje u BiH, te se ukazuje na standarde koje bi BiH trebala pratiti kako bi postala stabilna i prosperitetna država. Posebno se ukazuje na važnost federalnog uređenja Bosne i Hercegovine prema kojem bi svi narodi i njeni građani bili zadovoljni svojim statusom, a svojoj zemlji osigurali brži napredak i put ka Europskoj uniji.
HMS: Preuzela si mandat u Europskom parlamentu baš na dan parafiranja Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je prije 21 godinu zaustavljen rat i uspostavljena dvoentitetska BiH. Namjeravaš li kao europarlamentarka ukazati na to da je intervencijama visokih predstavnika Daytonski sporazum početkom ovog stoljeća izmijenjen na štetu Hrvata i zahtijevati da se kroz izmjenu izbornog zakona ponovo osiguraju jamstva da se u budućnosti Hrvate, kao po ustavu suveren i ravnopravan narod ne može majorizirati, ne samo u izboru hrvatskog člana Predsjedništva, već i pri formiranju vlasti u Federacije BiH i Vijeća ministara BiH?
ZOVKO: Većina intervencija na Ustav BiH išla je na štetu hrvatskog naroda i to je nesporna činjenica. U svom obraćanju na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta kazala sam kako se treba oštro suprotstaviti unitarnim i separatističkim težnjama i politikama koje otežavaju euroatlantski put BiH te odlažu konačno rješenje. Nužno je da se veća pozornost posveti problemu izbornog zakona koji blokira izbore, čak i kada govorimo o lokalnoj razini, posebice ističući nametnuti statut grada Mostara iz 2004. godine zbog čega Mostar već treći izborni ciklus nema mogućnost provođenja izbora. Bez jasnih i temeljitih promjena Ustava i Izbornog zakona kojima bi Hrvati izjednačili svoj status s druga dva naroda teško da Bosna i Hercegovina može krenuti naprijed. To što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim i dijelove izbornog zakona koji se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda parlamenta F Bih samo je potvrda da su nametnuti amandmani išli na štetu Hrvata. To će se sada morati promijeniti.
HMS: Smatraš li da i te izmjene izbornog zakona trebaju biti uvjet da bi BiH dobila status kandidata za članstvo u EU, a ne samo implementacija presude u predmetu „Sejdić- Finci?
ZOVKO: Apsolutno, i ne samo izmjene izbornog zakona, kao što sam već i rekla, bez temeljnih ustavnih promjena Bosna i Hercegovina neće dobiti kandidacijski status za ulazak u EU. Presudu „Sejdić-Finci“ jako je bitno implementirati, ali tražeći potpuna, a ne polovična rješenja kao što je do sada bio slučaj i za to trebaju sve strane učiniti kompromis i imati hrabrost donijeti rješenja za dobrobit naroda u BiH.
HMS: Diplomatkinja si sa dugogodišnjim iskustvom. Bila si veleposlanica u Bruxellesu, Madridu, Parizu i sada u Europski parlament odlaziš s mjesta veleposlanice BiH u Rimu. Kakva je percepcija Bosne i Hercegovine u tim važnim članicama Europske unije. Gdje je BiH na ljestvici njihovih vanjskopolitičkih interesa i koliko su europske diplomate uopće upoznate sa stanjem u BiH i njezinim unutarnjim problemima?
ZOVKO: Kroz samo svoje djelovanje kao veleposlanice uložila sam najveće napore da uvijek i svugdje Bosnu i Hercegovinu promoviram u najboljem mogućem svjetlu i učinim što je više moguće pozivnih stvari za samu zemlju. Percepcije BiH često nije bila najbolja u zemljama članicama EU, ali uvijek sam se trudila popraviti tu sliku i ukazati na istinsku želju i volju naroda u BiH za napretkom i prosperitetom.
HMS: Posljednjih mjeseci jačaju desne, antiimigrantske stranke u Europi. Istovremeno čelnici zemalja članica EU upozoravaju na opasnost od raspada EU? U kom će se smjeru kretati procesi u EU? Ima li EU dovoljno kohezivnih, integrativnih faktora da opstane kako zajednica europskih naroda i država?
ZOVKO: Jedan od osnivača Europske unije, Jean Monnet, na samom početku europskog projekta izjavio je da će se Europska unija graditi na krizama. Bilo je brojnih primjera u povijesti kada se predviđao kraj Europske unije, ali se taj scenarij nikada nije dogodio. Problem jačanja ekstremno desne retorike u Europi svakako zabrinjava jer stvara isključivost prema važnim međunarodnim problemima i fenomenima umjesto da ponudi alternativu i razgovara o rješenju. Europska unija važan je projekt, integracije su prodrle dublje nego što je to u početku uopće bilo zamišljeno. Od slobodnog tržišta i carinske unije približavamo se političkom poretku koji se nalazi negdje između federacije i konfederacije. Moje su pretpostavke da će i izbjeglička kriza, za koju je izgledno da će ostati trajna pojava, dodatno ojačati europsko zajedništvo i da će se na njoj izgraditi novi model suradnje među svim državama članica, ali i s državama u susjedstvu./HMS/