Tjedan izbora u Keniji obilježili su dramatični događaji, poginulo je više ljudi zbog nezadovoljstva s konačnim rezultatima
Nakon objave da je na predsjedničkim izborima u Keniji pobijedio dosadašnji predsjednik Uhuru Kenyatta, jučer su nastavljeni sukobi između oporbenih prosvjednika i snaga reda, a poginulo je više osoba. Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko upravo se vratila iz ove zemlje, gdje je nadzirala održavanje izbornog procesa.
Je li stanje doista bilo dramatično dok ste bili u misiji?
-Uoči objave izbornih rezultata bilo je jako napeto, a stvari su se pogoršale nakon što je potvrđeno da je Kenyatta pobijedio na izborima.
Što je, ustvari, ključni problem u Keniji koji se reflektirao i na ovim izborima?
-Kenija je jedna od najvećih demokracija u ovome dijelu Afrike i, usprkos svemu, izbore provodi na jedan regularan način. Treba pohvaliti institucije, ali i građane u organiziranju, provedbi i sudjelovanju na izborima, na čemu im mogu pozavidjeti i neke europske zemlje. No, s druge strane, imamo suprotstavljenost pripadnika dvaju najvećih plemena koji kandidiraju, s jedne strane Kenyattia koji je treći predsjednik iz vladajuće obitelji, a s druge strane Odigna koji je predsjednik oporbene stranke iz druge velike dinastije, a koji uporno pokušava doći na vlast. On ne može prihvatiti činjenicu da stalno gubi i zbog toga su se 2007. godine dogodili veliki sukobi i prosvjedi u kojima je poginulo 1000 ljudi. Intervenirala je međunarodna zajednica, nakon čega je donesen novi ustav, koji je doveo do decentraliziranja zemlje te smanjio frustracije dvaju oporbenih plemena. To nisu dva jedina plemena, ali su najbrojnija.
Jesu li izbori u Keniji bili regularni?
-Na dan izbora od otvaranja biračkih mjesta, do završetka glasovanja, mogu posvjedočiti, da su izbori bili odlično organizirani i tehnički savršeno provedeni, gdje god smo kao europski promatrači bili raspoređeni.
U Keniji ste se susreli s bivšim državnim tajnikom SAD-a Johnom Kerryem, u društvu s Davidom McAllisterom. O čemu ste razgovarali?
-Gospodin Kerry je predvodio izaslanstvo međunarodnih promatrača Carter centra i privlačio je najviše pozornosti. Imali smo prigodu kratko razgovarati s njim i posebno mu je bilo drago što smo mi promatrači Europskog parlamenta.
Spomenuli ste dva dominantna plemena u Keniji. Mogu li se stanje i problemi iz ove zemlje usporediti s našim područjem Balkana, BiH?
-Mogu. Čak je i jedan od europskih promatrača, koji je bio specijalni izaslanik za jugoistočnu Europu rekao kako često i kenijskim vlastima kaže da ih podsjećaju na BiH, a na što su mu oni odgovarali:’pa nismo valjda toliko loši?’ Dakle, etničke podjele i frustracije se odražavaju na ukupno stanje u društvu, kako u Keniji, tako i u BiH.
BiH se prilično muči s europskim napretkom, provedbom reformi. Kakva su očekivanja?
-Nadam se da će BiH ipak do kraja godine dobiti kandidacijski status, tako što će upitnici biti predani na vrijeme i donesena odluka europskih institucija. Mi ćemo, kao europski zastupnici, raditi na tome da se omogući BiH stjecanje kandidacijskog statusa, jer bez kontinuiranog rada i napretka jedina alternativa je stvaranje napetosti. A onda slijedi odlazak mladih, pametnih ljudi, što dugoročno stvara probleme u zemlji. Zato je jako važno da BiH sada promijeni Izborni zakon i Ustav. Primjer Kenije pokazuje da se nakon velikih sukoba, kada je ubijeno više od 1000 i prognano 100.000 ljudi, može postići kompromis gdje je nakon ustavnih promjena zemlja decentralizirana u kojoj guverneri u tim oblastima imaju veće ovlasti. Međunarodna zajednica prepoznaje da nije važno samo tko je predsjednik zemlje, nego i tko su regionalni predstavnici. To je dovelo do smanjenja napetosti jer je uspostavljena ravnoteža.
Je li istina da ste u Europskom parlamentu samo lobistica bh. Hrvata?
-Apsolutno nije.
A što jeste?
-Ja sam u Europski parlament došla kao zastupnica iz RH, a izborni program HDZ-a je ostvarenje jednakopravnosti bh. Hrvata i europski put BiH. Do mojega dolaska tim su se pitanjem, uz ostale, bavili gospodin Plenković i Stier, kao i gospođa Šujica. Ja sam dolaskom u Europski parlament prepoznata kao Hrvatica iz BiH koja je dobila najveći broj preferencijalnih glasova iz ove zemlje. U konačnici, želim reći kako je HDZ Hrvatske uvijek imao pozitivan stav prema cijeloj regiji, ne samo BiH, jer ta stabilnost znači i njezinu stabilnost.
Ponovno je Pelješki most otvoren kao mjesto prijepora. Aktualizirale su ga bošnjačke vlasti. Kako na to gledate?
Pelješki most je jedno iznimno pozitivno rješenje, kako za Hrvatsku, tako i za BiH. Pelješki most je toliko skupa investicija jer se izišlo u susret BiH s povećanjem gabarita kako bi u neumski zaljev mogli uploviti i najviši brodovi. Ovo je jedan od najskupljih projekata Europske unije i Republike Hrvatske. Sadašnja argumentacija iz Sarajeva, nakon što je potpisan ugovor s EU-om o početku građenja Pelješkog mosta gdje je Hrvatska izišla ususret BiH, koja će biti na dobitku, jednostavno nije prihvatljiva i u pitanju je klasično politikanstvo i predizborna kampanja. U ovome slučaju imate olakšanje u prometu, ponajprije ljudima u Neumu koji će odahnuti nakon izgradnje ovoga mosta. Ovdje se radi o traženju problema, jednako kao što je bilo u slučaju Sutorine i Crne Gore. Bolje bi bilo da se političari bave prevođenjem upitnika.
Zoran Krešić, Večernji list